Prosječne maloprodajne cijene naftnih prerađevina u Federaciji BiH nastavile su rast, a na dan 20. ožujka zabilježeno je povećanje cijena i benzina i dizela u odnosu na dan prije. Prosječna cijena premium bezolovnog benzina 95 (BMB 95) viša je za 0,03 KM po litri, dok je cijena dizela (BAS EN 590) porasla za 0,07 KM po litri u odnosu na 19. ožujka, priopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine, piše portal Večernjeg lista BiH.
Prema podacima Ministarstva, prosječna maloprodajna cijena dizela u siječnju iznosila je 2,29 KM po litri, dok je cijena benzina BMB 95 bila 2,32 KM po litri. U razdoblju od kraja veljače do 20. ožujka zabilježen je kontinuiran rast cijena, pri čemu je prosječna cijena dizela 20. ožujka dosegnula 3,16 KM po litri, dok je cijena benzina iznosila 2,54 KM po litri. Na temelju dostavljenih obavijesti o promjeni cijena i marži (OPC i OPM obrasci), od 28. veljače do 19. ožujka evidentirano je ukupno 7456 prijava promjena cijena, od čega se 5255 odnosi na dizel, a 2201 na benzin BMB 95.
Turbulencije na tržištu
Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, komentirao je za N1 turbulencije na energetskom tržištu, odnosno skokove cijena goriva, odnosno energenata, plina i goriva, prouzročene sukobom na Bliskom istoku, iznijevši dramatične prognoze za nadolazeće razdoblje.
Kada su u pitanju robne rezerve nafte i naftnih prerađevina u BiH, kazao je da su, prema informacijama koje su plasirale domaće vlasti, količine robnih rezervi nafte i naftnih prerađevina namijenjene isključivo za slučaj hitnih potreba civilne zaštite, hitnih službi, vatrogasaca, a ne za široku javnost.
– Tako da, gledano na te količine, ne možemo govoriti da imamo bilo kakve robne rezerve – dodao je. Kada su u pitanju cijene nafte, s obzirom na informacije od četvrtka sa svjetskog tržišta, gdje se kreću između 115 i 120 američkih dolara po barelu, ističe da je riječ o gotovo dvostruko većoj cijeni u odnosu na početak sukoba na Bliskom istoku, kada se cijena barela kretala oko 65 - 67 dolara, piše N1. Ako se nastavi eskalacija kakva se posljednjih dana događala na naftnim platformama u Kataru, Saudijskoj Arabiji, velikom plinskom postrojenju u Iranu, ove cijene mogu ići i iznad 120 dolara po barelu, i to je praktički poskupljenje od 100 posto u odnosu na početak rata. I bojim se da nitko pametan ne može prognozirati što bi to značilo u konačnosti u cijenama u maloprodaji, odnosno kakve će biti reprekusije kada je u pitanju ostala industrija, koja je izravno vezana uz naftu i plin – upozorio je. Na pitanje je li realno očekivati rast cijena dizela od 3,80 KM na crpkama u Bosni i Hercegovini, podsjetio je da je prije početka sukoba cijena bila oko 2,35 KM po litri.
– Ako govorimo da će potencijalno cijena ići iznad 120 dolara po barelu, to je gotovo dvostruko skuplje, za očekivati je da možda cijena jedne litre dizela dosegne iznos od 4 KM po litri - kazao je Jerlagić. Smanjenje trošarina na gorivo znatno bi smanjilo cijene. Do sada zemlje regije, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, već su reagirale i smanjile trošarinu, ali ne i BiH.
Ukidanje trošarina
Dopune Zakona o trošarinama koje omogućavaju privremeno ukidanje ili smanjenje trošarina na gorivo nisu u predloženom dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH sazvane za ponedjeljak, 23. ožujka. Dopune ovog zakona predviđaju da Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju trošarine na gorivo u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga.
Njih je u ponedjeljak, 16. ožujka, usvojio Zastupnički dom po hitnom postupku, imajući u vidu divljanje cijena goriva zbog rata na Bliskom istoku i da nema naznaka kada će stati. Protiv su bili samo zastupnici iz SNSD-a, kao što su iz ove stranke i najavili, uz obrazloženje da je to prijenos nadležnosti.
No, političke prilike i odnosi u BiH su takvi da građani baš i nemaju razloga očekivati da će im državna vlast osigurati jeftinije gorivo. Sličan scenarij viđen je i prije četiri godine kada su cijene podivljale nakon napada Rusije na Ukrajinu. Propali pokušaj ukidanja trošarina iz te godine ostao je upamćen kao jedan od najočitijih primjera kako kompliciran zakonodavni sustav u BiH može “ubiti” svaku inicijativu koja bi izravno pomogla građanima, čak i u trenucima najveće krize.
Otvori KEKS Pay
