U znak sjećanja na svoga prijatelja, učitelja, kolegu, glumca, redatelja i zaljubljenika u lutke i lutkarstvo – Zvonka Festinija, članovi ansambla Lutkarskog kazališta Mostar odlučili su iduće dvije predstave posvetiti upravo ovom lutkarskom velikanu.
Mostarski lutkari izvest će predstave koje je upravo Festini i režirao, a već ove subote u redovitom terminu od 11 sati na programu je predstava “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”.
Predstava je premijerno izvedena 2013. godine i bila je ujedno i posljednja predstava koju je za života režirao Festini.
Obnovljeni Hlapić
“Ove godine smo je obnovili, a u subotu 29. rujna 2016., u povodu godišnjice otkako nas je napustio, njemu u čast i za sjećanje ju izvodimo. U subotu 5. studenoga 2016. odigrat ćemo 400. reprizu predstave ‘Tigrić’, prve predstave koju je Zvonko Festini režirao u Lutkarskom kazalištu Mostar” - priopćili su iz ovog lutkarskog kazališta. Mostarski lutkari ponosni su što su mogli učiti od Festinija i radovati se radu na predstavama s njim. Bio je dugogodišnji prijatelj Lutkarskoga kazališta Mostar gdje je režirao našoj publici omiljene predstave koje su doživjele veliki broj repriznih izvođenja: “Tigrić”, “Pinokio”, “Betlehemska crna ovca”, “Kad se ženi kralj Vrdalj”, “Šuma Striborova”, “Mačak u čizmama” i “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. Zvonko Festini rođen je 1937. godine u Obrovcu, a 1961. diplomirao je na studiju slavistike na Filozofskom fakultetu u Zadru. Snažno je promicao lutkarstvo kao osobit oblik glumačkoga izričaja, u početku kao glumac, kasnije kao redatelj i pedagog. Umro je 28. listopada 2015. u Zagrebu. Bio je jedan od najkreativnijih lutkara i promicatelja lutkarstva, dugogodišnji predsjednik hrvatskog centra UNIMA. Hrvatska UNIMA (Union Internationale de ta MArionnette), čiji je pridruženi član Lutkarsko kazalište Mostar, navodi da je “uz niz društvenih, političkih i javnih funkcija, Festini bio jedan od najuglednijih začinajvaca intelektualne i umjetničke reforme lutkarstva.
Začetnik lutkarstva
Prije 60-ak godina svrstao se među one koji su započeli kultivirati lutkarski kazališni izričaj i hrvatsko lutkarstvo vraćati s didaktičnih i zabavljačkih zadaća u područje umjetničkih ambicija”.
