Svijet bez tehnologije, koliko god nam povremeno išla na živce i trošila dragocjene životne trenutke, teško bi za ovaj naraštaj bio zamisliv, piše Večernji list BiH. A u tom tehnološkom svijetu imamo svega, pa nam netko mora i objasniti kako razlučiti žito od kukolja u tom moru svega i svačega. Jedan od onih koji ima tehnologiju u malom prstu definitivno je Josip Zeljko iz Širokog Brijega. On je jedan od dvojice ljudi koji stoje iza tehnološkog brenda Bajtbox, koju na YouTubeu i TikToku prati gotovo 420 tisuća osoba. U uvodu nam priča kako je počela ova ozbiljna poslovna priča.
Stotine tisuća fanova
- Sve je počelo davne 2015., kada sam s Andrijanom osnovao BalkanGadgets portal i YouTube kanal. Andrijan je s vremenom odustao, a umjesto njega uskočio je Ivan Tadić. Dolaskom Ivana zapravo je krenula prava priča. Tada smo nas dvojica uradila rebranding u Bajtbox, bacila veliki fokus na YouTube i TikTok, a ostalo je povijest. Trenutačno imamo više od 158.000 pretplatnika na YouTube kanalu i više od 260.000 pratitelja na TikToku, a fokus je uglavnom na informativnom, edukativnom i zabavnom sadržaju vezanom uz tehnologiju. U Bajtboxu nas je trenutačno ukupno šest. Uz mene i Ivana, tu su još četiri kolege koji su zaduženi za pisanje članaka na portalu te snimanje i montiranje videa na našem svježe otvorenom Bajtbox Gaming kanalu. Da, polako se širimo i na to - kaže Josip Zeljko u uvodu.
Komentirao je i činjenicu da su bh. građani pretprošle godine potrošili na mobitele 157 milijuna i 645 tisuća maraka. - Danas je mobilni telefon nešto potpuno drukčije od onoga što je bio prije 10 - 15 godina. To više nije uređaj kojim samo obavljamo pozive i šaljemo poruke, nego je postao kao neki središnji hub (ili pak alat) za sve stvari koje radimo u životu. Mnogo nas obavlja posao upravo telefonom, ako ste na nekom tečaju ili ste član neke skupine, vjerojatno ćete pratiti njihovu stranicu na Instagramu za najnovije obavijesti itd. Da ne govorim o onim očito korisnim stvarima, tj. da možete fotografirati, zabavljati se slušajući glazbu, gledati filmove, YouTube, TikTok... Ono što želim reći je da je u ovom modernom svijetu telefon postao toliko bitan da ga gotovo možemo svrstati u osnovne ljudske potrebe, kao što su struja i voda. I baš zbog toga smatram da su građani BiH, ali i ostali ljudi na svijetu, bili spremni izdvojiti toliko novca na telefone.
Oni su odavno mnogo više od "običnih telefona" - kaže. S obzirom na to da imamo i novih, vrhunskih uređaja na tržištu, a primijetili smo da od trgovine do trgovine isti modeli koštaju od 2100 do 2800 KM, pitali smo Zeljku o čemu je riječ. - BiH, nažalost, ima veliki problem sa "sivim i crnim tržištem". To ukratko znači da razne trgovine ne nabavljaju te telefone preko službenih kanala, nego na "alternativne" načine preko raznih preprodavača.
Često se zna dogoditi da u takvim trgovinama imamo modele koji su namijenjeni za Indiju ili Kinu, što za sobom vuče određene probleme. Nekada to budu samo sitne razlike u softveru, a nekada mogu biti ozbiljniji problemi, kao nepodržavanje određenih 4G pojaseva. Budući da ti telefoni nisu nabavljeni preko službenih kanala, to gotovo uvijek znači da vam samo trgovina može dati jamstvo i da nemate pravo jamstvo od proizvođača telefona. Obično to jamstvo bude i kraće od službenoga. Ukratko, ta razlika u cijeni najviše ovisi o tome kako je trgovina nabavila telefon. Preko službenih kanala će uvijek biti skuplje, ali zato dobijete pravu podršku i pravo jamstvo od proizvođača - kaže nam.
Kupnja u telekomima
Za kraj smo ga upitali ono što u BiH skeptici vole upitati, a otkad se pojavila ona informacija o tome da Nutella nema istu količinu lješnjaka u BiH i u Njemačkoj. Je li mobitel proizveden, primjerice, u Americi jednako kvalitetan u Americi i u BiH ili se za naše tržište šalju nešto nekvalitetniji modeli?
- To je jedan od onih mitova s naših prostora koji nikako da ode u "mirovinu" (smijeh). Nisam baš siguran odakle dolazi, ali pretpostavljam da je iz vremena kada je Nokia imala tvornice u Kini, Finskoj i Mađarskoj pa su ljudi zaključivali da nama baksuzima sigurno dolaze oni iz Kine (a znamo kakvu su reputaciju tada imali razni proizvodi iz Kine). S tim rečenim, čak ni tada "kineske Nokije" nisu bile ništa manje kvalitetne od onih proizvedenih u Europi. Međutim, s velikom vam sigurnošću mogu tvrditi da nama nitko ne šalje "manje kvalitetne telefone" jer, osim što nema apsolutno nikakvog logičkog smisla (telefoni danas koriste dosta standardiziranih dijelova - procesori, kamere, baterije itd.), nema ni poslovnog. Zašto bi netko prodavao manje kvalitetan telefon koji može ozbiljno naškoditi reputaciji kompanije? Ili zašto baciti kompaniju u dodatni trošak zbog velikog broja uređaja koji se vraćaju na servis?
Upravo zbog takvih stvari najsigurnije je kupovati kod telekom operatora ili u trgovinama koje imaju pravo jamstvo od proizvođača jer, čak i da se nekim čudom dogodi da postoji tvornički defekt, jamstvo to odmah pokriva - zaključio je.
