koristi se u medicini

Mladi pronašli novi način drogiranja: Koriste plin koji nije zabranjen, a izaziva smijeh i euforiju

droga
05.12.2024.
u 07:00

Plin dušikov oksid koristi se u medicini. Ideja da se koristi na zabavama jer izaziva euforiju i smijeh, nije nova, ali je takvih slučajeva u susjedstvu sve više

Tržište narkotika u Bosni i Hercegovini u posljednje su vrijeme preplavili amfetamini, psihostimulans koji je zastupljen među mlađom i maloljetnom populacijom koja sve više eksperimentira s drogama, što predstavlja jedan od najvažnijih izazova za javno zdravstvo i sigurnost zajednice, piše Večernji list BiH.

Poslije rata ovisničkom scenom dominirali su ovisnici o heroinu. Danas je situacija drugačija, dominiraju amfetamini, potpuno drugačija vrsta droge u odnosu na heroin.

Drogu ne shvaćaju ozbiljno

Amfetamini su vrlo zastupljeni na tržištu, a mladima su jako zanimljivi. Mogu biti u obliku praha, u obliku tableta… te izazivaju različite tjelesne, ali i psihičke promjene kod mladih. Mladi ih uzimaju kako bi postigli zadovoljstvo, sreću, ushićenost, podigli raspoloženje, euforiju… Ne spavaju, ne jedu dan, dva, tri…, dok se potpuno ne potroše u tom psihomotornom nemiru, odnosno uzbuđenju koje je uvjetovao amfetamin. Osnovni je problem u tome što mladi amfetamin ne smatraju drogom te vjeruju da je to sredstvo popravljanja raspoloženja te da nemaju potrebu za liječenjem. Mladi svakodnevno eksperimentiraju i pronalaze nove načine drogiranja. Plin dušikov oksid koristi se u medicini kod manjih kirurških i stomatoloških procedura. Ideja da se koristi na zabavama jer izaziva euforiju i smijanje, nije nova, ali je takvih slučajeva u susjedstvu sve više.

Naime, u Srbiji se prave čak i tematske zabave čiji je cilj konzumacija plina među prisutnima. Posljedice mogu biti smrtonosne. Spomenuti plin izaziva euforiju, dobro raspoloženje, smijeh, jer mladi žele biti bezbrižni, ali redovita zloupotreba te supstancije dovodi do niza neuroloških problema, a oni toga nisu svjesni. U zapadnim zemljama poznati su slučajevi predoziranosti dušikovim oksidom, pa čak i smrti. Zoran Pejčić, donedavno aktivan policajac u Odjelu za borbu protiv droge Ministarstva unutarnjih poslova Srbije, rekao je gostujući u emisiji “Beogradska hronika” kako je u zapadnoj Europi konzumiranje ovog plina poprimilo takve razmjere da su ga stavili na listu droga, međutim, u Srbiji to nije slučaj, vrlo je dostupan. Dušikov oksid ni kod nas se ne nalazi na listi zabranjenih supstancija.

Mladi neprestano eksperimentiraju i pronalaze nove načine drogiranja. Snifanje ljepila staro je desetljećima, a prije nekoliko godina na red su došli osvježivači.

Eksperimentiraju

Podsjetimo, slučaj šestero mladih koji su krajem travnja 2018. godine zbog drogiranja osvježivačima zraka završili u osječkoj bolnici u Hrvatskoj alarmirao je tamošnje institucije, a među zabrinutim roditeljima zavladala je neviđena panika, koja se prenijela i u Bosnu i Hercegovinu. Nove droge u zemlje regije i Europe uglavnom stižu iz Kine i Indije. Zabrinjavajuće je što je većina takvih osvježivača legalna u velikom broju država članica Europske unije, odakle i dolaze u države bivše Jugoslavije. Nove droge, kako ih nazivaju stručnjaci, lako su dostupne mladima, ponajprije zbog niske cijene, ali i zbog činjenice da se nalaze na policama svakog imalo bolje opskrbljenog kioska, trgovine ili benzinske crpke.

U osvježivaču zraka krije se sintetička droga koja je, zapravo, snažna i za život opasna prerađevina THC-a. Iz zdravstvenih ustanova konstantno apeliraju na roditelje da prate ponašanje djece jer je primijećen porast broja slučajeva u kojima su pacijenti većinom djeca od 14 do 17 godina. Tad je najpopularniji bio “Poppers”, koji je uglavnom u tekućem stanju. Takav miris stoji između 10 i 20 KM, a konzumira se udisanjem. •

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije