Mudri ljudi davno su konstatirali da zdravlje nema cijenu, a nova prilika otvorena za BiH i njezine pacijente uistinu je neprocjenjiva, ali i jedinstvena jer prvi put, osim edukacije i obuke, Europa nudi ograničenu mogućnost uključivanja pacijenata iz BiH u europski sustav razmjene organa putem partnerskih centara. Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH, na čelu je resora koji je i najzaslužniji za napredak prema punopravnom članstvu u Eurotransplantu, a u razgovoru za Večernji list govori o idućim koracima, izazovima i mogućnostima.
Večernji list: Posjet izaslanstva, odnosno rukovodstva Eurotransplanta prilika je uputiti na iznimno visoku razinu suradnje s BiH i napore koje je Ministarstvo do sada poduzelo. U tom kontekstu od suštinskog je značaja i Sporazum o edukaciji i obuci (TTA). Što navedeni dokument otvara u smislu mogućnosti suradnje naših kliničkih središta s onima u EU?
Ministrica Bošnjak: Sporazum o edukaciji i obuci, poznat kao TTA (Teaching and Training Agreement), institucionalni je okvir koji transplantacijskim centrima u Bosni i Hercegovini omogućuje izravnu suradnju s centrima unutar mreže Eurotransplanta, bez čekanja na stjecanje punopravnog članstva. Konkretno, TTA otvara razmjenu znanja i prijenos iskustava kroz edukacije i stručne obuke usklađene s europskim standardima i protokolima u transplantacijskoj medicini; ograničenu mogućnost uključivanja pacijenata iz BiH u europski sustav razmjene organa putem partnerskih centara; jačanje institucionalnih kapaciteta zdravstvenih ustanova, uključujući uspostavu jasnog praćenja darovanih organa i sustavnog izvještavanja u skladu sa standardima Eurotransplanta; kontinuiranu edukaciju medicinskog osoblja kao preduvjet daljnje integracije. Riječ je o prijelaznom mehanizmu koji BiH paralelno omogućuje napredak u ispunjavanju preduvjeta za punopravno članstvo u Eurotransplantu. Put do punopravnog članstva u Eurotransplantu nikada nije predstavljen kao jednostavan, naprotiv, od samog početka suradnje s Eurotransplantom bili smo svjesni da je put do punopravnog članstva dug i zahtjevan te smo zato tražili mogućnost bilateralnog sporazuma s Eurotransplantom.
Proces pristupanja zahtijeva visoke standarde i praktički ne poznaje brze ulaske: posljednja država koja je pristupila ovoj mreži bila je Mađarska, još 2013. godine. Poslije Mađarske Eurotransplant nije primio nijednu novu državu, što znači da više od desetljeća nisu proširili svoj krug članica. U tom svjetlu sama činjenica da je BiH dobila nacrt TTA, uzimajući u obzir kompleksnu političku i zdravstvenu strukturu u zemlji, ogroman je iskorak.
Upravo u toj dugotrajnosti i zahtjevnosti procesa leži i dodatna vrijednost TTA: on BiH omogućuje da već sada, dok traje ispunjavanje uvjeta za puno članstvo, ostvari konkretnu i opipljivu korist za pacijente kroz suradnju centara, edukaciju i razmjenu iskustava, umjesto da na svaki pomak čeka godinama bez ikakva opipljivog rezultata.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, kao institucija s koordinirajućom ulogom u ovom procesu, pokrenulo je dijalog s Eurotransplantom početkom 2024. godine nakon višegodišnjeg zastoja (op. a 14 godina). U studenome 2025. potpisano je pismo namjere, a Eurotransplant je tada uručio nacrt TTA. Ministarstvo je nacrt bez odgađanja proslijedilo nadležnim entitetskim ministarstvima zdravstva i Distriktu Brčko na daljnje postupanje, čime je svoj dio posla završilo.
Također, na Konferenciji ministara zdravstva održanoj 8. travnja 2026. godine potvrđeno je da nema primjedbi na ponuđeni nacrt sporazuma.
Daljnja realizacija sada je na entitetskim razinama vlasti i samim zdravstvenim ustanovama, koje trebaju iskazati interes za uspostavu suradnje s konkretnim centrima Eurotransplanta.
Posjet rukovodstva Eurotransplanta Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla (od 16. do 19. lipnja 2026.) potvrđuje da proces ima kontinuitet i međunarodnu pozornost. Ovo je ujedno bila prilika da se na terenu razmotri konkretna primjena TTA mehanizma kroz obilazak bolničkih kapaciteta i stručna predavanja namijenjena liječnicima i transplantacijskim koordinatorima.
Večernji list: I dok je Ministarstvo uradilo svoj dio posla, jasno je da se još uvijek čeka na poteze entitetskih vlasti, uz ocjenu kako dinamika ispunjavanja preduvjeta za punu primjenu sporazuma nije na zadovoljavajućoj razini. Što je potrebno ubrzati?
Ministrica Bošnjak: Od trenutka kada je nacrt TTA proslijeđen entitetskim ministarstvima zdravstva u studenome 2025. do danas prošlo je više od sedam mjeseci, a Ministarstvo civilnih poslova BiH od tada je u više navrata urgiralo dostavljanje povratnih informacija o interesu transplantacijskih centara kako bi iste mogli dostaviti Eurotransplantu. Eurotransplant, koji je u ovoj fazi prema BiH izrazito otvoren i konstruktivan, očekuje povratnu informaciju o tome koji centri žele uspostaviti suradnju i kako.
Takva dinamika Ministarstvo, ali i Bosnu i Hercegovinu stavlja u nezahvalnu poziciju prema partneru koji nam pruža priliku koju ne treba uzimati zdravo za gotovo.
Naklonjenost koju Eurotransplant trenutačno pokazuje neće trajati neograničeno, a svaki mjesec odgađanja najviše pogađa pacijente. Stoga očekujemo i nadamo se da će nadležna entitetska ministarstva zdravstva što prije iskazati konkretan interes i pokrenuti aktivnosti glede sporazuma kako se ova prilika ne bi nepotrebno utopila u administrativnom zastoju i da opet ne čekamo 14 godina.
Večernji list: Što nam preostaje ispuniti kako bismo postali punopravna članica Eurotransplanta?
Ministrica Bošnjak: Pred BiH je niz organizacijskih, zakonskih i medicinskih kriterija koje moramo ispuniti, i to ne zato što to od nas traži Eurotransplant kao formalnost, nego zato što su to standardi koji štite pacijente i osiguravaju da sustav transplantacije funkcionira pravedno i sigurno. I baš zato što je taj put dug, TTA je za nas toliko važan jer on nam već sada, dok ispunjavamo sve ove uvjete, daje konkretne mogućnosti: suradnju naših centara s europskim institucijama, edukaciju osoblja i razmjenu iskustava, umjesto da na svaku korist čekamo do samog kraja procesa.
Ključni preduvjeti za daljnje približavanje BiH Eurotransplantu jasno su definirani i poznati od našeg prvog sastanka s Eurotransplantom.
Prvi i najvažniji preduvjet za razvoj transplantacijskog sustava je veći broj donora, a to je neraskidivo povezano sa sviješću javnosti o darivanju organa. Povjerenje, razgovor unutar obitelji i spremnost da se u najtežem trenutku donese odluka o darivanju organa presudni su za svaki uspješan donorski program. Ipak, taj izazov ne smijemo svesti samo na donore i njihove obitelji.
Donorstvo počinje i unutar zdravstvenog sustava: u bolnicama, jedinicama intenzivnog liječenja, kroz jasne procedure, educirane timove i transplantacijske koordinatore koji mogu pravodobno prepoznati potencijalnog donora, pokrenuti propisane postupke i u najosjetljivijem trenutku pružiti obitelji stručan, dostojanstven i ljudski razgovor. Zato uz jačanje javne svijesti moramo jednako ozbiljno jačati bolničke kapacitete, edukaciju i institucionalnu podršku transplantacijskim koordinatorima.
Podatak da je u 2024. godini u cijeloj Bosni i Hercegovini evidentirano šest kadaveričnih donora, pri čemu su svi došli iz jedne bolnice, pokazuje da postoje znanje, predanost i dobri primjeri u našem sustavu. Ali istodobno pokazuje da takvi rezultati ne smiju ovisiti o pojedinačnom entuzijazmu, nego moraju postati standard u svim transplantacijskim centrima i bolnicama s jedinicama intenzivnog liječenja. Uloga transplantacijskog koordinatora jedna je od najosjetljivijih u zdravstvenom sustavu. Ona traži visoku stručnost, pravodobno prepoznavanje potencijalnog donora, poznavanje složenih medicinskih i pravnih procedura, ali i iznimnu komunikacijsku odgovornost u razgovoru s obitelji u najtežim trenucima. Upravo zato transplantacijski koordinatori moraju imati jasne protokole, kontinuiranu edukaciju, institucionalnu podršku i sustav koji im omogućava da svoj posao obavljaju kvalitetno, sigurno i dostojanstveno. Kada govorimo o legislativi i standardima, kroz dvije TAIEX stručne misije, precizno su identificirane aktivnosti koje je potrebno poduzeti, uključujući usklađivanje propisa sa smjernicom 2010/53/EU i SoHO regulativom, akreditacija laboratorija, liste čekanja.
Večernji list: Nedavno je u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar izvedena prva transplantacija; događaj, usudio bih se reći, povijesnog značaja za razvoj ovog oblika medicine u ovom dijelu BiH. Koliki je značaj širenja suradnje, kapaciteta i stvaranja uvjeta za daljnji razvoj transplantacijske medicine?
Ministrica Bošnjak: Ovaj događaj doista zaslužuje epitet povijesnog za SKB Mostar. Transplantacija koja je 25. svibnja izvedena u SKB-u Mostar, gdje je otac darovao bubreg svome sinu, rezultat je dugogodišnje pripreme. Kad jedna ustanova toliko dugo ulaže u opremu, kadar i organizaciju, onda dočeka taj trenutak. Ovo je rezultat sustavnog rada.
Prva transplantacija bubrega u SKB-u Mostar pokazala je da u Bosni i Hercegovini postoji stručni potencijal, ali i koliko je važno taj potencijal razvijati kroz partnerstvo s centrima koji imaju dugogodišnje iskustvo. Suradnja s kolegama iz Kliničke bolnice Merkur iz Zagreba bila je vrijedan primjer prijenosa znanja, praktične podrške i zajedničkog rada na konkretnom zahvatu. To je model koji želimo širiti i kroz TTA sporazum s Eurotransplantom, kroz povezivanje naših centara s europskim transplantacijskim centrima, edukaciju timova, usvajanje standarda i izgradnju sustava koji se oslanja na znanje, iskustvo i jasno definirane procedure.
Transplantacijska medicina ne može napredovati kroz pojedinačne uspjehe, nego kroz sustav koji ima znanje, organizaciju, kapacitete i stalnu suradnju. Svaka uspješna transplantacija je važna, ali pravi iskorak nastaje tek onda kada takvi rezultati postanu održivi, ponovljivi i dostupni pacijentima u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Zato je važno širiti suradnju s iskusnim centrima, jačati bolničke timove, ulagati u edukaciju, razvijati transplantacijske koordinatore, uspostaviti funkcionalne liste čekanja i uskladiti procedure s europskim standardima. Upravo u tome vidim značaj TTA i suradnje s Eurotransplantom, kao priliku da naši centri preuzmu znanje, standarde i praksu razvijenih transplantacijskih sustava.
Mostar je pokazao da postoji stručni potencijal i da se uz dobru organizaciju i suradnju mogu napraviti veliki iskoraci. Sada je važno da taj primjer bude poticaj za širi razvoj transplantacijske medicine u Bosni i Hercegovini.
Otvori KEKS Pay
