Hrana koja se nudi građanima BiH često je puna aditiva, hormona, antibiotika i pesticida, što utječe na samu kvalitetu proizvoda, a time i zdravlje onih koji je konzumiraju. Sve češće se zbog određenih neispravnosti ili sumnji u nedopuštene količine određenih sastojaka hranu povlači s polica, što dodatno budi sumnju u kvalitetu namirnica koje se plasiraju u BiH, piše Večernji list BiH. Prema podacima Udruge potrošača BiH, posljednjih nekoliko desetljeća proizvodi u BiH izrazito su tretirani antibioticima i hormonima, posebice meso i mesne prerađevine. Stručnjaci upozoravaju kako je upravo pretjerano konzumiranje određenih mesnih prerađevina koje su pune hormona uzrok raznih zdravstvenih poteškoća kod djece. Posljednji slučaj koji je izazvao sumnju su dječje HiPP bio instant kašice - rižine pahuljice koje sadrže povećan sadržaj arsena, zbog čega je Srbija zabranila njihov uvoz, a iz Agencije za sigurnost hrane BiH navode kako ova kašica za bebe nije ni uvezena u našu zemlju.
“Kada je riječ o proizvodima HiPP, to je proizvod koji na osnovi sastava (u sastavu nema animalnih komponenti) i ne podliježe kontroli granične veterinarske inspekcije. Ured za veterinarstvo BiH je, s obzirom na ovaj slučaj, pojačao kontrolu ostalih proizvoda navedenoga proizvođača. Građani BiH nemaju razloga za brigu jer se provode sve propisane kontrole i mjere u cilju zaštite zdravlja ljudi”, kazao je za Klix.ba ravnatelj Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba. Predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja “Futura” Mostar Marin Bago za Klix.ba kaže da je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji velika pojava tumornih oboljenja, što se često dovodi u vezu s lošom hranom.
“Iako imamo sve podatke, naše institucije ne reagiraju i ne znam što se mora dogoditi da se nešto poduzme. Malo je stvari koje se mogu riješiti na državnoj razini, svi problemi zahtijevaju rješenje na entitetskoj i županijskoj razini i sve to doprinosi lošoj kvaliteti hrane”, istaknuo je Bago.
Objasnio je kako građani BiH moraju znati da postoji sustav brzog uzbunjivanja koji funkcionira na razini Europske unije (EU), a da svi oni koji ga prihvaćaju dijele informacije s drugima. Prema izvješću o stanju u oblasti sigurnosti hrane u BiH za 2015. godinu, na osnovi obrađenih podataka o laboratorijskim analizama hrane dostavljenih od laboratorija za kontrolu hrane, u BiH je ukupno uzeto 45.968 uzoraka hrane, pri čemu je urađeno 60.013 analiza.
Od tog broja, neodgovarajućih je bilo 3367 uzoraka ili 5,16%, odnosno 3,95% analiza.
Najčešće su se neispravnim pokazali meso, proizvodi od žitarica, mlijeko i mliječni proizvodi te deserti. Ništa sigurniji nisu ni voće i povrće koji se nalaze na našem tržištu.
Naime, iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača BiH ranije su upozoravali kako je pojava otrovnih fungicida na voću i povrću sve prisutnija na bh. tržištu jer je riječ o pesticidima koji usporavaju truljenje svježih namirnica, a većina ih je iz uvoza.
Sve navedeno ide u prilog domaćoj proizvodnji koja je još uvijek, zbog brojnih uvoznih lobija, jako slabo zastupljena na tržištu Bosne i Hercegovine. •
