Iako je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojim se na pet posto smanjuje stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, a na 22 posto povećava se stopa na luksuznu robu, to ne znači i automatsku primjenu ovog propisa. Ovaj je zakon ranije razmatrao i usvojio Zastupnički dom BiH, ali u drugačijem tekstu, tako da sad slijedi procedura usuglašavanja teksta koja ne mora nužno završiti pozitivno. Naime, Dom naroda prihvatio je amandman Dušanke Majkić (SNSD), koja je predložila nultu stopu PDV-a na osnovne životne namirnice, umjesto stope od pet posto, kako je to predložio SDS i kako je usvojeno u Zastupničkom domu.
U verziji prijedloga zakona o dopunama Zakona o PDV-u koju je usvojio Zastupnički dom navodi se da se po sniženoj stopi PDV-a od pet posto oporezuje promet dobara i usluga te uvoz dobara, i to lijekova, brašna, kruha dobivena od svih vrsta brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, jestivog ulja, jestivih masnoća životinjskog i biljnog podrijetla, soli, šećera i homogenizirane dječje hrane. Istom izmjenom podrazumijeva se i to da se povećanim PDV-om od 22 posto oporezuju visokokvalitetna vina i alkoholna pića, visokokvalitetne cigare i cigarillosi, luksuzni parfemi, odjeća i obuća od krzna, nakit i srodni proizvodi, satovi, vrhunski električni ili optički aparati, luksuzna vozila, umjetnička djela, oružje.
Ovaj su zakon zastupnici u Zastupničkom domu prihvatili još u ožujku. U BiH je već godinama, još od 2006., na snazi jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto i ovo bi trebala biti prva ozbiljnija promjena politike naplate PDV-a. Do sada su svi pokušaji i inicijative za promjenom jedinstvene stope i uvođenjem diferencirane stope PDV-a odbacivani jer su analize pokazivale da bi takva rješenja bila teško provediva. Slični argumenti iznose se i sad protiv rješenja koje predviđa nižu stopu PDV-a za osnovne životne namirnice, a višu za luksuzne proizvode. Naravno, nije sporan cilj, kao ni povod za ove zakonske izmjene. Galopirajuća inflacija i poremećaji na tržištu rezultirali su povećanjem troškova života i ugrozili su životni standard velikog broja građana s malim primanjima. Sigurno je da bi niža stopa PDV-a značila i nešto niže cijene osnovnih proizvoda, ali mnogo je onih koji upozoravaju na to da BiH nije u stanju spriječiti zloupotrebe i malverzacije te da je potrebno mnogo vremena za prilagodbu softverskih i drugih tehničkih rješenja, ali i podzakonskih akata, kako bi se doista mogla u praksi primjenjivati diferencirana stopa PDV-a.
Posebna je priča što ovakvi prijedlozi dolaze u predizbornoj godini i što je jasno da će određene političke opcije pokušati iskoristiti izmjene porezne politike za dodatne političke poene u predizbornoj kampanji. Hoće li doista i doći do promjene porezne politike, znat će se nakon pokušaja usuglašavanja različitih verzija zakonskih izmjena koje su usvojene u Zastupničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
