Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Kupci iz BiH zbog poreza po zlato idu u Hrvatsku, a čuvaju ga i u Švicarskoj

09. kolovoza 2020. u 20:50 0 komentara 535 prikaza

Cijena zlata na svjetskom tržištu dosegnula je ovih dana rekordnu cijenu od 2055,10 dolara po unci (3401 KM za 31 gram zlata). Tako se i u doba pandemije ulagači okreću zlatu. Još prošle godine počela su nagađanja o mogućoj krizi te se podsjećalo na rekordno vrijeme od 2007. do 2011. kada je ostvarena cijena zlata od 1900 dolara po unci, a prognoze za ovu godinu govorile su da će ono ići do 1700 dolara po unci, međutim, pandemija je sve poremetila i uvela svijet u novu krizu u kojem zlato ima rekordnu vrijednost.

Povlačenje prije provalije

Prof. dr. Ljubo Jurčić, jedan od najpoznatijih ekonomskih stručnjaka u Hrvatskoj i poznati politički dužnosnik, podrijetlom iz Gruda, govoreći o zlatnim groznicama podsjetio je još prošle godine, kada se nagovještavao ovakav scenarij, da zlato ima vrijednost samo zbog povijesnog osjećaja vrijednosti jer je nekad bilo novac. - Čim se najavljuje kriza, recesija, onda špekulanti stvaraju paniku da ljudi bježe u zlato kao u najsigurnije ulaganje kako bi se povećala potražnja za zlatom i cijena. Igraju na psihologiju. Prodavao ili kupovao zlato, špekulant uvijek zarađuje. Njima je uvijek u interesu da krdo ide u jednu ili drugu stranu, važno je da se kreće jer tada zarađuju neki postotak od toga. Terminom krda označava se ponašanje društva kao krda, a špekulanti ono što se može iskoristiti za kretanje iskoriste, kad ulažete milijune, dosta je da cijena s 1200 dolara ide na 1250 dolara, na toj razlici zarađujete. Kad zavlada panika, nastane stampedo i krdo upada u provaliju, špekulanti se povlače prije provalije i ostaje im med – Jurčićeve su riječi koje sugeriraju i oprez.

Nedavno je objavljen podatak da Centralna banka BiH trenutačno ima 96 tisuća unci, odnosno tri tone ovoga plemenitog metala. U ovom trenutku, po aktualnim cijenama, BiH raspolaže s oko 310 milijuna maraka zlata. Prema rezervama zlata, BiH je ušla među top 100 na svijetu te je na 91. poziciji, a najviše zlata na Balkanu ima Srbija s 21 tonom. Vodeći na svijetu je SAD s osam tisuća tona, Njemačka je druga s 3300 tona, dok je treći Međunarodni monetarni fond, o kojem je i BiH ovisna, a koji čuva 2800 tona zlata. A kako pojedinci iz BiH kupuju zlato. Pa najviše preko Hrvatske jer su u ovoj zemlji visoki porezi, pa zato i nema razvijenog tržišta investicijskim plemenitim kovinama. Stručnjaci iz hrvatskog poduzeća “Plemenit” koji se bave prodajom zlata i srebra objasnili su da bh. građani mogu legalno kupiti te preuzeti ili pohraniti investicijsko zlato u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i svaki drugi hrvatski građanin, odnosno, građanin bilo koje zemlje Europske unije.

Poticaj za raspravu

- To znači da na investicijske zlatne poluge i zlatnike, kada zlato kupuju u Hrvatskoj, građani BiH ne plaćaju nikakve dodatne poreze ili davanja. Stoga smo, u sklopu naših redovitih isporuka u gradove diljem Hrvatske, osigurali mogućnost isporuke investicijskih plemenitih kovina i za građane Bosne i Hercegovine. Pa tako, kada isporučujemo zlato u Novsku, Novu Gradišku, Slavonski Brod i Vinkovce, ujedno nudimo mogućnost građanima BiH iz sjeverne Bosne i Bosanske Posavine da se zapute u Hrvatsku preko granice i preuzmu naručene i plaćene proizvode u jednom od tih gradova. Isto vrijedi za građane BiH iz zapadne Bosne kada isporuke obavljamo u Karlovcu, Ogulinu i Gospiću te za građane Hercegovine kada isporuke obavljamo u Dalmaciji - kazali su.

Navode i da građani Bosne i Hercegovine svoje kupljeno zlato mogu, osim u Hrvatskoj, pohraniti i u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji. A ako vam se čini da je propušten vlak za ulaganje u zlato i da je aktualna cijena od oko 2055 dolara plafon, analitičari iz Marrill Lyncha tvrde da će cijena zlata do 2022. godine narasti do tri tisuće dolara. Simptomatično, najviše objava među bh. forumašima u bespućima interneta bilo je u prvim kriznim vremenima ovoga tisućljeća, oko 2008. godine, a aktualna kriza koja je prouzročena zdravstvenim problemom ponovno je potaknula na raspravu. Ipak, situaciju treba pratiti, ali se ne treba zalijetati. •

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.