Pitanje ilegalnih migracija prema Europskoj uniji, a koje svoj jedan krak imaju i preko zemalja jugoistoka Europe, pa tako i BiH, u proteklom je razdoblju bilo dodatno začinjeno i informacijama prema kojima, osim državljana zemalja Bliskog i Dalekog istoka, prostor BiH koriste i državljani nekih drugih država, poput Kube, piše portal Večernjeg lista BiH.
Promjena situacije
Koristeći tadašnje prednosti koje su se ogledale u nepostojanju viznog režima između Srbije i Kube, državljani ove zemlje dolazili su preko Srbije u BiH, a onda pokušavali iskoristiti dužinu granične crte s Republikom Hrvatskom kako bi se prebacili na teritorij Europske unije. Dokaz je moguće pronaći u informaciji o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine, a iz koje je vidljivo kako su se Kubanci nalazili na trećem mjestu po broju ulazaka u BiH. Državljani Afganistana činili su, naime, 45,7% ukupnog broja prijavljenih migranata, a slijede državljani Maroka (14%), Kube (9,6%), DR Konga (5,6%) i Pakistana (3,7%). Kada je pak riječ o razdoblju koje pokriva vrijeme od početka godina pa do, okvirno, kraja srpnja i početka kolovoza, vidljivo je kako su 724 Kubanca bila iskazala namjeru za azil u Bosni i Hercegovini. No, potez Srbije postupno je doveo do sve manjih brojki.
Večernjakovi izvori su potvrdili kako je, nakon odluke Srbije da ukine bezvizni režim s tom zemljom, došlo i do smanjenja broja Kubanaca, tako da je trenutačna situacija danas takva da Kubanci ne predstavljaju značajan broj novih migranata.
S druge pak strane, kada je riječ o borbi Granične policije protiv onih nelegalnih migracija, a koje se uglavnom izražavaju kroz pokušaje ulaska u BiH preko istočne granice, vidljivo je kako ova institucija ulaže maksimalne napore kako bi osigurala zaštitu državne granične crte. U cilju suzbijanja ilegalnih migracija nastavljene su zajedničke planske aktivnosti pripadnika Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima, sukladno potpisanom okvirnom planu zajedničkog postupanja i suradnje između navedenih dviju agencija. Zajedničke planske aktivnosti koje su bile usmjerene na otkrivanje osoba u ilegalnom prelasku državne granice, odvraćanje osoba od pokušaja ilegalnog prelaska državne granice te predaju stranaca nadležnim tijelima Republike Srbije u postupku readmisije po skraćenom postupku ili smještaj istih u jednu od ustanova na području BiH, u prethodna dva dana su realizirane u područjima djelovanja postrojbi Granične policije BiH Zvornik i Velika Kladuša, gdje je migrantski pritisak trenutačno najizraženiji.
Kada pak govorimo o aktivnostima koje imaju za cilj snažniju podršku Europske unije u borbi protiv ilegalnih migracija, valja podsjetiti kako je u tijeku procedura za otpočinjanje pregovora za potpisivanje sporazuma s Frontexom kojim će se definirati način suradnje i podrške u čuvanju i zaštiti granica. Uskoro se očekuje imenovanje tima za pregovore iz BiH, nakon čega će započeti usuglašavanje konačnog sporazuma o suradnji s Frontexom, piše Večernji list.
Nakon razdoblja pandemije, kada su ilegalni migranti u znatno manjem broju pristizali na Balkan na putu k Europskoj uniji, ta je ruta u 2022. godini ponovno postala atraktivna, a ovaj se trend nastavio i 2023. U prvih šest mjeseci ove godine u BiH je registrirano nešto više od 10 tisuća ilegalnih migranata, a najveći broj njih iskazao je namjeru nastaviti put k Europskoj uniji. Iz Frontexa su ranije upozorili kako je 2022. broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći još od 2016. Oko 330 tisuća nezakonitih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU-a, što je povećanje od 64 posto u odnosu na 2021. godinu.
Suradnja
Gotovo polovina ilegalnih prelazaka, odnosno njih gotovo 150 tisuća, vezana je baš za balkansku rutu. Sve navedeno ide u prilog potrebi da se pruži snažnija podrška Bosni i Hercegovini, jednoj od zemalja na toj ruti, a koja, osim toga, ima i najdužu granicu s jednom članicom Europske unije. Istodobno, u procesu osnaživanja sigurnosne situacije na jugoistoku Europe bit će od ključnog značaja dalje razvijati regionalnu suradnju te pravodobno razmjenjivati sve dostupne podatke kada je riječ o ilegalnim migracijama. Na kraju važan segment bit će i snažnije ulaganje u materijalno-tehničke, kao i ljudske kapacitete domaćih institucija.
