Anto Domić, zamjenik gradonačelnika Distrikta Brčko BiH te dopredsjednik HDZ-a BiH

Konstitutivni narodi u Brčkom imaju snažan mehanizam nacionalne zaštite, Distrikt postaje regionalno prometno čvorište

18.08.2023.
u 13:07

Uz mehanizme koji uključuju i afirmativni glas ministara u Vladi, a što je pak svojevrsni oblik zaštite nacionalnih interesa, političke prilike u Distriktu Brčko većim su dijelom obilježene kroz rješenje koje stvara prostor za dijalog Hrvata, Bošnjaka i Srba oko svih važnih pitanja, istodobno omogućujući i veći fokus na gospodarske teme. Anto Domić, zamjenik gradonačelnika Distrikta Brčko BiH te dopredsjednik HDZ-a BiH, u razgovoru za Večernji list govorio je o važnosti kompromisa i dijaloga, kao i uvažavanja različitosti u Distriktu, ukazavši pritom i na važne gospodarske projekte koji se provode, a koji će u bliskoj budućnosti biti i dodatno naglašeni kroz pitanje prometne povezanosti, Naime, poznato je kako će kroz Distrikt prolaziti dvije autoceste: Tuzla - Orašje, kao i Banja Luka - Bijeljina, a kada se tomu doda i revitalizacija željeznice, kao i luke na Savi, jasno je kako Brčko može računati na situaciju u kojoj će biti svojevrsno regionalno prometno čvorište, a što će pak imati iznimno značajne koristi za gospodarstvo.

Večernji list: Možemo li za početak napraviti kratki presjek političke situacije na području Distrikta Brčko?

- Kada govorimo o političkoj situaciji u Distriktu Brčko, treba podsjetiti kako smo ne tako davno imali smjenu gradonačelnika koji je bio iz SDA, a nakon toga je izabran gradonačelnik koji je iz Stranke za BiH. Kada govorimo pak o nacionalnoj poziciji svih triju konstitutivnih naroda, postoji mehanizam afirmativnih glasova koji štiti nacionalne interese. Zbog same veličine Distrikta Brčko mi se ne možemo ponašati kao neka vlast koja nema izravnu povezanost s različitim strukturama stanovništva. U tom kontekstu više razine vlasti nemaju takvu mogućnost stalne komunikacije s određenim kategorijama ljudi. Mi se u Brčkom dogovaramo jer je to nužno i potrebno i za Hrvate, i za Bošnjake i za Srbe, kao i za nacionalne manjine. Bez dogovora svi trpe, a to ne želi nitko od nas koji smo u vlasti.

Večernji list: Ipak, važan je mehanizam afirmativnih glasova, a koji je, zapravo, i neka vrsta nacionalnog veta?

- To je zdravo. Treba imati tu vrstu veta, odnosno treba imati određene pozicije i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti i one su više preventivne naravi. Jer, mi se jako rijetko koristimo tim instrumentom. Mislim da je do sada to jednom ili dva puta urađeno u ovih 15 godina koliko je rješenje na snazi. A ne koristimo se jer znamo da taj instrument postoji i da nam je imperativno postići usklađeno rješenje sa svima, dok bismo, recimo, nekim usiljenim rješenjima samo potrošili vrijeme bez postizanja cilja. Mehanizam je potreban. Kada govorimo o afirmativnim glasovima, ti glasovi ne znače da je neka inicijativa, dokument, propala. Glasovi djeluju u smjeru poboljšanja rješenja. Svatko tko aktivira afirmativni glas, pobroji listu pitanja s kojima se ne slaže ili nisu adekvatna, odnosno koja narušavaju balans. Onda su svi dužni o toj listi pitanja razgovarati kako bi se našlo zajedničko rješenje u nekom dokumentu, bilo da se radi o proračunu, prostorno-planskoj dokumentaciji, obrazovanju ili nekim drugim važnim pitanjima. Odnosno, cilj je da rješenje bude prihvatljivo za onoga koji je aktivirao afirmativni glas. Ovaj afirmativni glas nije opstrukcija. On je rješenje pitanja i on je afirmacija različitosti i način kako se ta različitost može nametnuti svima nama i kako smo dužni o njoj porazgovarati koliko god vremena treba kako bi došlo do usuglašenog rješenja.

Večernji list: Dakle, Hrvati mogu biti, općenito govoreći, zadovoljni političkom pozicijom u Distriktu?

- Slobodan sam dati takav zaključak.

Večernji list: Mnogo je aktualnih pitanja iz segmenta gospodarstva, a napose kada govorimo o prometnoj infrastrukturi. Konkretno, sve se više u javnosti spominje tema izgradnje autoceste koja bi povezala Tuzlu i Orašje, a koja bi prolazila kroz prostor Distrikta. Kakve su trenutačno aktivnosti na tom planu?

- Što se tiče autoceste Orašje - Tuzla, ona spada u koridor Sarajevo - Beograd, a taj projekt je već dugo vremena na dnevnom redu federalne Vlade. Mi kao Distrikt Brčko dužni smo staviti se na raspolaganje potrebama za izgradnju te vrlo važne prometnice. Već odavno postoji u prostornom planu Distrikta brza cesta, a sada se govori o autocesti te postoji potreba prepravka toga prostornog plana. Ona bi skratila u značajnoj mjeri vrijeme putovanja između Orašja i Tuzle te bi ubrzala protok ljudi i roba, istodobno primičući Tuzlu Europskoj uniji, uspostavljajući bolju gospodarsku suradnju između Tuzle i Republike Hrvatske. Istodobno, autocesta bi imala gospodarski utjecaj kroz sva mjesta kroz koja će prolaziti, dakle i Brčko, kao i Orašje. Svakako je ovo važno pitanje za nas te je na listi prioriteta. U posljednje vrijeme provodimo aktivnosti s Vladom Republike Srpske na uspostavljanju autoceste Banja Luka - Bijeljina, koja je također dio koridora Beograd - Sarajevo, te tražimo najbolje rješenje križanja tih dviju prometnica na prostoru Distrikta. Obje su važne za nas te usuglašavam različite stavove i interese jednog i drugog entiteta, kao i nas u Brčkom, u cilju dobivanja optimalne varijante. Jedno od pitanja o kojima trebamo razgovarati je i financiranje tih prometnica, kao i njihova upravljanja. Postoje neki modeli, a za sada se nismo opredijelili za konačan model, no siguran sam da ćemo ga morati riješiti ove jeseni kako bismo bili spremni izmijeniti prostorno-plansku dokumentaciju te kako bi entitetska poduzeća mogla graditi kroz Distrikt.

Večernji list: U svakom slučaju, može se izvući zaključak kako će Brčko u doglednoj budućnosti postati svojevrsno regionalno prometno čvorište, a što će pak imati niz koristi za lokalno gospodarstvo...

- Uz tematiku izgradnje autocesta, treba svakako ukazati i na postojeću međunarodnu riječnu luku na rijeci Savi koja se trenutačno revitalizira. Gradimo novu dizalicu koja se financira sredstvima Europske komisije, a radimo i na revitalizaciji obale, kao i željezničkog kolosijeka te cestovne povezanosti. Zaključak je kako će luka biti osposobljena za pretovar znatno većih i raznovrsnijih tereta. Istodobno, treba ukazati i na činjenicu da kroz Brčko prolazi i željeznički koridor Doboj - Tuzla - Brčko - Vinkovci, koji nam je iznimno važan. Kada promišljamo o prometnoj povezanosti, svakako je plan izgradnje multimodalnog centra u Brčkom, kombinirajući različite vrste prometa - cestovni, željeznički, riječni. U to ulažemo značajne financijske kapacitete te očekujemo i znatan ekonomski učinak. Osim toga, u procesu je i početak izgradnje jedne značajne industrijske zone s tendencijom da se pretvori u slobodnu gospodarsku zonu. Do sada smo imali i mnogo upita iz različitih država u kontekstu organiziranja proizvodnje za tržišta Europske unije. Ta zona ima perspektivu upravo i zbog izgradnje autocesta, kao i revitalizacije željeznica i luke. Potrebno je izvršiti čišćenje korita rijeke Save, to je u nadležnosti BiH kroz Savsku komisiju, a naša očekivanja su da se taj proces ubrza.

Večernji list: Što je potrebno napraviti u kontekstu ojačavanja prometne povezanosti preko rijeke Save?

- Vrlo važna stvar je i revitalizacija mosta između Brčkog i Gunje, a ovih dana očekujemo da resorna ministarstva Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpišu protokol kako bi se krenulo u rekonstrukciju mosta. Istodobno, očekujemo i gradnju novog mosta između Hrvatske i BiH, a koji bi imao vezu s autocestama koje će se križati na prostoru Distrikta Brčko, a što bi u značajnoj mjeri pridonijelo prometnoj povezanosti, kao i gospodarskom napretku.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?