U vremenu kada se sve češće govori o manjku interesa mladih ljudi za čitanje, jezik ili književnost, studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru odlučili su pokazati drugačiju sliku. Nakon dulje stanke i neaktivnosti, Klub studenata hrvatskoga jezika i književnosti "Franjo Milićević" posljednjih mjeseci neumorno radi i promiče hrvatsku jezičnu i kulturnu baštinu.
Ostaviti trag
Pored nekoliko organiziranih radionica i kvizova kojima Klub posljednjih mjeseci privlači pozornost studenata i srednjoškolaca stoji tim mladih entuzijastica predvođen predsjednicom Korinom Opančar. U razgovoru za Vecernji.ba je otkrila kakvu ulogu imaju studenti kroatistike i kako pristupiti i zainteresirati mlade ljude u današnje vrijeme. Korina ističe kako su ponovno oživljavanje i rad Kluba proizašli iz želje da studentski život postane aktivniji i povezan sa sveučilišnom zajednicom. "Shvatili smo da Klub može biti mjesto na kojem studenti mogu razvijati svoje interese, organizirati projekte i ostaviti trag na fakultetu. Upravo ta energija i želja za stvaranjem nečega novog ponovno su pokrenule Klub hrvatskog jezika i književnosti "Franjo Milićević". Najveći problem bio je vratiti kontinuitet, kako ona kaže, danas su studenti često preopterećeni obvezama, pa je potrebno ponuditi sadržaje koji su zanimljivi, kreativni i drugačiji. "Organizacija događaja zahtijeva mnogo vremena, koordinacije i odgovornosti, ali upravo nas je pozitivan odziv motivirao da nastavimo dalje. Klub danas vidim kao most između studenata, profesora i šire zajednice. On nije samo mjesto okupljanja studenata kroatistike nego prostor u kojem se promiču jezik, književnost, kultura i studentska kreativnost. Kroz radionice, predavanja, kvizove i projekte pokušavamo pokazati da humanistika i dalje ima važnu ulogu u društvu", kaže Korina. Posebna zasluga svemu pripada profesorima s Odsjeka hrvatskog jezika i književnosti koji su im podrška i vjetar u leđa. "Profesori su nam velika podrška i bez njihove pomoći mnoge aktivnosti ne bi bile moguće. Ono što posebno cijenimo jest to što nas potiču da budemo samostalni, kreativni i aktivni. Lijepo je kada profesori prepoznaju trud studenata i daju nam prostor da razvijamo vlastite ideje." O radu s mladima i srednjoškolcima kaže: "Želimo da mladi fakultet ne doživljavaju kao nešto udaljeno i strogo, nego kao otvoren i poticajan prostor. Kroz ovakve aktivnosti djeca i srednjoškolci mogu vidjeti da su jezik i književnost živi, zanimljivi i kreativni. Također, želimo im pokazati da studij humanističkih znanosti može otvoriti mnogo mogućnosti i razviti vrijedne životne vještine." Korina ističe kako je odziv na projekte uglavnom pozitivan. "Najviše nas je iznenadilo koliko su mladi zainteresirani kada im se sadržaj približi na njima blizak način. Često se pokaže da interes postoji, ali je potrebno stvoriti prostor u kojem će se mladi osjećati uključeno i opušteno.
Mladi danas odrastaju u vrlo brzom i digitalnom svijetu, pa književnost i jezik često ostanu u sjeni sadržaja koji su im dostupniji i brži.
Zato je važno pokazati da književnost nije zastarjela, nego da govori o emocijama, identitetu i problemima koji su i danas aktualni. Pokušavamo koristiti pristup koji je mladima blizak. To ostvarujemo kroz društvene mreže, interaktivne radionice, kvizove, vizualne sadržaje i neformalnu atmosferu." Ističe da se osjećaj pripadnosti vlastitoj kulturi ne može razvijati isključivo kroz nastavu, nego i kroz aktivnosti koje su mladima bliske na suvremen i zanimljiv način. "Jedan od najvećih izazova svakako je površna i ubrzana komunikacija kojoj smo svakodnevno izloženi. Društvene mreže i digitalni sadržaji često potiču skraćivanje izražavanja i zanemarivanje jezične kulture. Također, mladi danas manje čitaju nego prije, što dugoročno utječe na vokabular, izražavanje i odnos prema jeziku." Unatoč svemu, vjeruje da ljubav prema jeziku i dalje postoji i može se njegovati. Često upravo izvan učionice nastaje iskrena ljubav prema književnosti i jeziku. Klub doprinosi tome stvaranjem prostora u kojem se mladi mogu izražavati, raspravljati, sudjelovati u projektima i doživjeti književnost kao nešto živo i blisko njima.
Kritičko razmišljanje
Na koncu, posebnu poruku upućuje srednjoškolcima koji razmišljaju o studiju hrvatskoga jezika i književnosti. "Poručila bih im da je studij hrvatskog jezika i književnosti puno više od čitanja lektira i učenja gramatike. To je studij koji razvija kritičko mišljenje, kreativnost, komunikaciju i razumijevanje kulture i društva. Ako vole jezik, književnost i rad s ljudima, sigurno će pronaći svoje mjesto na ovom studiju." Predsjednica za Vecernji.ba tvrdi da cilj Kluba nije samo proučavanje hrvatskoga jezika i književnosti nego i stvaranje zajednice mladih ljudi koji će aktivno čuvati i promicati hrvatsku kulturnu baštinu: "Upravo kroz zajedništvo, projekte i međusobnu podršku nastojimo pokazati da humanistika ima važnu ulogu i danas te da mladi mogu biti njezini aktivni nositelji."
Otvori KEKS Pay
