Nakon učestalog vraćanja pošiljki bh. proizvoda s granice zbog povećanog sadržaja akrilamida u odnosu na preporuke Europske agencije za sigurnost hrane, u Sarajevu je održan sastanak bh. konditorskih tvrtki o temi “Akrilamid u hrani - rizici i preporuke” na kojem su upozoreni da u proizvodnom procesu svedu na minimum sadržaj ove supstance, piše Večernji list BiH.
Precizirao je da su među proizvodima koji su vraćeni s granice uglavnom keks i krekeri te da ta roba ne može biti stavljena na tržište BiH i bit će uništena u nazočnosti nadležnog inspektora.
Dopuštena količina
Pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane BiH Drago Sando rekao je da dopuštena količina akrilamida nije zakonski regulirana ni u BiH ni u EU, ali da spomenute preporuke iznose maksimalno 500 mikrograma po kilogramu. U ljudskoj prehrani akrilamid je prisutan od trenutka kada se počela koristiti termička obrada hrane, a tek 2002. skupina švedskih znanstvenika otkrila je njegovu prisutnost u hrani. Većina studija je potvrdila da glavnina akrilamida u hrani nastaje Maillardovom reakcijom koja se odvija između karbonila (reduciranih šećera, najčešće glukoze) i aminokiseline asparagin za vrijeme određenih termičkih obrada hrane (prženje, pečenje) i to na temperaturama iznad 120°C. Akrilamid je, dakle, prirodni nusprodukt prethodno navedenih reakcija pri visokim temperaturama i njegova prisutnost u hrani nije rezultat kontaminacije iz okoline. “Potrebno je da proizvođači vrše provjeru sadržaja akrilamida kroz sustav samokontrole, što je obveza subjekta u poslovanju s hranom po Zakonu o hrani koji je usklađen s uredbom Europske unije jer je odgovornost za stavljanje na tržište isključivo na proizvođaču”, istaknuo je Sando.
Rizik od karcinoma
Akrilamid je prvotno bio poznat u proizvodnji plastike, papira i ljepila, a primjeri trovanja radnika izloženih visokim koncentracijama pokazali su kako djeluje štetno na živčani sustav. Tek kasnije otkriveno je kako se akrilamid nalazi i u hrani, a najviše u onoj poput kave, krumpirića, čipsa, keksa i krekera. Europska agencija za sigurnost hrane ili skraćeno EFSA prije par je godina izrazila svoje stajalište o akrilamidu iz hrane. Do sada se smatralo kako prosječno svakodnevno izlaganje akrilamidu nije dovoljno visoko da bi predstavljalo zdravstveni problem, no temeljem određenih istraživanja EFSA je ipak zaključila kako unos akrilamida hranom može biti značajan kada je u pitanju rizik od karcinoma. EFSA-in panel stručnjaka zaključio je kako se akrilamid unesen oralnim putem lako apsorbira u probavnom sustavu, a potom distribuira do svih organa gdje se metabolizira. Jedan od glavnih produkata metabolizma akrilamida, naziva glicidamid, smatra se odgovornim za mutaciju gena i posljedično nastanak tumora, što pokazuju studije na životinjama. Iako kliničke studije ne pokazuju vezu između unosa akrilamida i karcinoma, EFSA smatra kako su studije na životinjama prilično uvjerljive i kako su određene skupine poput djece posebno osjetljive na unos akrilamida u hrani. Studije na životinjama pokazuju i štetan učinak akrilamida na mozak, reproduktivni sustav i normalan rast i razvoj ploda. Međutim, EFSA je mišljenja kako je prehrambeni unos akrilamida za sada nedovoljno visok da bi izazivao navedene štetne učinke.•
