Obrtnička komora Unsko-sanske županije obavila je posljednje organizacijske pripreme za prvi Sajam poduzetništva, obrta i starih tradicijskih zanata koji se održava do 12. rujna u sklopu 18. međunarodnog sajma ekologije EKOBIS na Gradskoj otoci u Bihaću.
Iz Obrtničke komore kažu kako će se na toj sajamskoj manifestaciji predstaviti obrtnici različitih obrta i tradicijski zanati, piše Večernji list BiH.
Čajevi, tinkture, kreme...
Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu ekologije EKOBIS posjetiteljima će se predstaviti i obrtnici Unsko-sanske županije Sajmom poduzetništva, obrta i starih tradicijskih zanata. Među prijavljenim izlagačima na EKOBIS-u predstavit će se i Fahir Alibabić iz Gornjih Srbljana kod Bihaća, uzgajivač i prerađivač ljekovitog bilja, koji izlaže već dvanaest godina.
– Naš proizvodni asortiman čini od stotinu i pedeset do dvije stotine različitih proizvoda, od ljekovitih do kozmetičkih proizvoda koji će se naći na ovogodišnjem sajmu. Štand je već u pripremi i nadamo se kako će gostima biti iznimno privlačan. Paleta proizvoda kreće se od raznovrsnih mješavina čajeva do nekoliko desetaka vrsta tinktura, od sirupa, ljekovitog bilja sa sirupima, do različitih melema, krema - kazao je uoči navedenoga sajma Fahir Alibabić, uzgajivač i prerađivač ljekovitoga bilja.
Obrtnici će se na ovoj sajamskoj manifestaciji predstaviti različitim obrtima, od prehrambenih proizvoda do proizvoda od gline, drva, metala. Izlagat će obrtnici iz svih općina županije i Bosne i Hercegovine. Zbog pandemije COVID-19 neće moći sudjelovati obrtnici iz Karlovačke županije.
- Imali smo najavljene izlagače iz Republike Hrvatske, iz Karlovca, koji zbog pandemije COVID-19 ove godine, nažalost, neće moći doći i sudjelovati. Iako je to trebao, Sajam obrta i tradicijskih starih zanata ipak neće biti međunarodnog karaktera - kaže Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanske županije.
Alibabić godinama uzgaja i prerađuje ljekobilje kojim se predstavlja na brojnim domaćim sajmovima, poput Sajma šljive u Gradačcu, ali i na sajmu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Zapošljavaju deset radnika, a tijekom pandemije nisu prekidali uzgoj i branje bilja. Na vlastitim plantažama uzgajaju deset do dvanaest vrsta bilja, a ostalo samoniklo bilje beru na planinama Grmeč, Plješevica, a ponekad i na obroncima planina u Konjicu, Bugojnu i Mostaru.
- Mi imamo uzgoj, branje, preradu i plasman proizvoda. Svaki dan za ono što se proda dobijemo novac, a taj novac ulažemo u proizvodnju. Ove smo godine uložili oko 150.000 KM - dodaje Alibabić. Fahirova obitelj tako uzgaja matičnjak, više vrsta metvice, gorki i slatki pelin, kadulju, neven...
Vlastite snage
Prosječno proizvedu po 1000 litara kantarionova, nevenova te ulja kunice i do 2000 litara jabučnoga octa, što se koristi i kao sirovinska baza za proizvodnju krema, zatim maslinovo ulje i prirodni pčelinji vosak. U proizvodnji ljekobilja obitelj Alibabić nije se oslonila na poticaje s bilo koje razine jer su, kaže Fahir, poučeni iskustvima drugih obrtnika koji su se nadali poticajima, shvatili kako su se takvi obrti ugasili ili njihov razvoj stagnira. Oslonili su se na vlastite snage i potencijale.•
