Iznos kamatnih stopa na kredite jedan je najvažnijih faktora financijskog i ekonomskog stanja neke zemlje. Uz malu ogradu može se reći da uspješna ekonomija i zdravo poslovno okruženje neke zemlje obaraju kamate na kredite.
Stanovnike naših prostora najviše zanimaju stambeni krediti, a u javnosti se nerijetko može čuti da plaćamo najviše kamate u Europi. No, Samir Lačević iz Udruženja banaka BiH kaže da to nije točno, piše Radiosarajevo.ba.
"BiH ima kamatne stope na kredite koje su u najmanju ruku u rangu zemalja okružja. Prije nekoliko godina radili smo istraživanje koje je pokazalo da su kamate na stambene kredite, ono što najviše zanima naše ljude, u BiH niže nego u zemljama okružja, s izuzetkom Hrvatske. Kamate na kredite imaju dugogodišnji trend pada", kaže Lačević. On dodaje kako je to postignuto usprkos nepovoljnom okružju za plasman novca.
"Ključna stvar je da se u BiH ne 'proizvodi' novac, a razina roba i usluga je nedovoljna za stvaranje suficita u trgovinskoj razmjeni što bi dodatno oborilo kamate. Zakon o deviznim poslovima vrijedi na entitetskoj razini, euro se tretira kao svaka druga valuta, nemamo tržište novca koje bi kreiralo referentnu kamatnu stopu. Mi se odmjeravamo u odnosu na referentnu kamatnu stopu EU-a, a to nije primjereno zbog ekonomskih razlika", pojašnjava Lačević.
Ipak, kamatne stope u BiH su na razini naših prvih susjeda – Srbije i Hrvatske.
Analizom najniže stope fiksnih kamata na stambenih kredita u četiri banke u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, vidljivo je da su razlike minimalne, a kamate su gotovo bez izuzetka niže od četiri posto.
"To je prije svega zasluga jake tržišne konkurencije na bankarskom tržištu BiH gdje rade 23 banke", kategoričan je Lačević.
Ako se odmaknemo od regije i pokušamo uporediti kamatne stope s Europskom unijom, onda ima mjesta tvrdnji da su kamatne stope u BiH nešto više.
Kako bi se spriječile zlouporabe, bankarskom sektoru je naloženo da financijska ponuda pri oglašavanju kamatnih stopa mora sadržavati nominalnu (NKS) i efektivnu kamatnu stopu (EKS) pri čemu zadnja označava sve troškove, poput, recimo bankarske provizije.
