Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), vodeća hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini, danas na svom saboru bira rukovodstvo, ali i utvrđuje buduće pravce djelovanja. Sabor dolazi u iznimno politički osjetljivom trenutku za bh. Hrvate, kao i BiH u cjelini. U razgovoru za Večernji list predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, kada je u pitanju današnji sabor, u prvi plan stavlja zajedništvo Hrvata.

Večernji list BiH: Danas je izborni sabor HDZ-a BiH. Očekuje se dolazak najviših dužnosnika  iz Hrvatske. Koje poruke možemo očekivati? 

- Možemo zasigurno očekivati potvrdu poruke zajedništva, kako unutar Hrvata BiH, što smo pokazali i potvrdili i na posljednjem izbornom saboru HNS-a BiH, tako i ponovljen poziv ispružene ruke za zajedništvo upućen predstavnicima drugih dvaju naroda. To radimo uz punu svijest da samo zajedno u BiH možemo ostvariti bolje zajedničke životne uvjete i zajedničke standarde. Uputit ćemo i pitanje jedne nove energije potrebne da se ustraje na realizaciji programskih ciljeva HDZ-a BiH koji su danas do kraja konsolidirani, kako oni nacionalni na kojima zajedno radimo s kolegama iz drugih stranaka okupljenih oko HNS-a, tako i drugi koji proizlaze iz odgovornosti HDZ-a kao nositelja vlasti na različitim razinama, a tiču se unaprjeđenja uvjeta života naših građana. U vrijeme kada rastu špekulacije oko neizvjesnosti euroatlantskog puta BiH, mi ćemo na saboru još jasno podvući strateški značaj ovih pitanja važnih za napredak svih naroda u BiH i njezin opći uspjeh kao države ravnopravnih naroda. Jasno je kako je perspektiva BiH bez EU-a i NATO-a krajnje upitna i u tom smislu od prijatelja iz RH očekujemo i poruke ohrabrenja i potpore nama koji smo jedini istinski predvodnici euroatlantskog puta, ali i cijeloj BiH.

Večernji list BiH: Četiri puta uzastopno izabrani ste za predsjednika najjače hrvatske stranke u BiH. Kako biste napravili presjek tih mandata?

- U okolnostima kada se otvoreno osporava konstitutivnost kao ustavno načelo, negiraju odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju, a time i zahtjevi za jednakopravnošću hrvatskog naroda u BiH, uspjeli smo se sačuvati i ojačati poziciju, pa čak i nametnuti se na bh. političkoj sceni kao nezaobilazan čimbenik u krajnje zahtjevnim uvjetima. Hrvati su prepoznali značaj zajedništva koje sam posebno potencirao, kao nužnost u vremenu koje donosi transformacije koje će na ovom prostoru prije ili kasnije postati realnost. Te procese Hrvati BiH moraju dočekati i društveno i politički maksimalno organizirani, s jasnim zahtjevima, nacionalnom i državnom politikom, razvojnim strategijama i čvrstim vezama s Hrvatskom. Naravno, ono bez čega ništa od toga ne može imati potrebnu vrijednost je zajamčeno sudjelovanje u institucijama vlasti i odlučivanja, za koje se još treba boriti upravo politikom zajedništva. To onda znači nužne izmjene Izbornog zakona, pa i Ustava BiH. Paralelno s političkim procesima i pozicioniranjem, pokrenut je i niz infrastrukturnih projekata, ojačane su institucije Hrvata u području obrazovanja, kulture, medija, a ojačana je i hrvatska komponenta civilnog društva uz svesrdnu potporu Vlade RH s kojom smo razvili izuzetnu suradnju. 

Večernji list BiH: Bilo je i za vas teških trenutaka, u funkciji vaše diskreditacije. Kako ste se s tim nosili i još uvijek nosite? 

- Kušnje su sastavni dio života. No važno je ustrajati jer kroz to sazrijevate za neke bolje i veće stvari, a ujedno šaljete poruku onima koji su kreirali razne zamke da im je uzaludan sav trud i nastojanja da se kroz kompromitaciju pojedinca obračunaju s cjelokupnim narodom i njegovim pravima. Nitko tko zamišlja predstavljati hrvatski narod i uživati njegovo povjerenje te istupati u njegovo ime u javnopolitičkom životu BiH nema pravo na luksuz zamora ili kolebljivosti. To je onda poruka da se ni taj narod ni oni koji ga predstavljaju nikada neće umoriti od traganja za pravdom i poštivanja ustavno zajamčenih prava. Nije moguće pobijediti narod, pogotovo ako taj narod ne traži ništa više od onoga što drugi imaju ili što mu zakonski pripada. I nakon mnogih takvih pokušaja i dalje stojimo uspravno, dostojanstveni, svjesni da svatko u životu ima neki svoj križ koji nosi u vjeri i pun nade da to što radi, radi za bolje sutra - kako za dobro svoje zajednice, tako i čovječanstva u cjelini.

Večernji list BiH: Preuzeli ste HDZ u teškim i izazovnim vremenima. Gdje je danas pozicija HDZ-a?

- S punim uvjerenjem jasno ću reći kako je HDZ BiH danas u Bosni i Hercegovini najorganiziranija politička stranka koja ima više od 44.000 svojih članova. Obitelj našeg HDZ-a BiH iz godine u godinu ima impresivan razvoj i danas djeluje kroz svoje stupove koji čine neraskidivu snagu: Zajednicu žena, Mladež, Klub utemeljitelja, naše branitelje, poduzetnike... Osobito je važna i naša politička akademija koja već dugi niz godina oblikuje mlade političke umove. Ponosan sam na ono u što je izrastao HDZ BiH, osobito u posljednjih desetak godina, svjestan i slabosti koje još uvijek postoje, kao i puta koji stoji ispred nas. Vidjet ćete i na ovom saboru snagu i energiju koja je svaki put iznova sve izraženija. HDZ je pozicioniran uz hrvatski narod i jedna od zadaća je da mu se još više približi i postane još učinkovitiji u zastupanju interesa i zaštiti njegovih prava, pa i da ono što radimo u konačnici dopre i do naših najpotrebitijih u duhu kršćanske solidarnosti i milosrđa, da se istinsko zajedništvo odrazi i na gospodarski razvoj, a potom i socijalnu osjetljivost. To je prava supstanca našeg zajedništva, ljubav prema svome narodu i domovini koja se mora u punini osloboditi, donijeti novu pozitivnu energiju i uvjerenje da su Hrvati u BiH jednakopravan, autohton narod i svoji na svome.

Večernji list BiH: Hrvati se već godinama bore za jednakopravnost. Zašto je to problem za druge u BiH?

- Više je razloga, od određenih identitarnih nesigurnosti koje proizlaze iz nedovršenih procesa nacionalne konsolidacije i izgradnje identiteta kada je u pitanju bošnjačka partnerska strana u FBiH. Tradicionalna nesklonost kompromisu koja je postala kulturološka činjenica od koje se očito teško distancirati, potom nepoštivanje Ustava od bošnjačkog vodstva vezano za nezadovoljstva rezultatima Daytonskog mirovnog sporazuma. S tim su u vezi i pokušaji revizionizma koji se naslanjaju na određene odluke OHR-a koji je svojim nametnutim odlukama poticao unitarističke tendencije, nametanjem odluka koje su rastakale jednakopravnost naroda i centralizirale političko odlučivanje, stavljajući ga tako u ruke većinskog naroda. Dok god netko živi u uvjerenju da je njegov interes izvan okvira postojećeg Ustava i načela konstitutivnosti, suočavat ćemo se s takvim osporavanjima, negiranjima i sl. 

Večernji list BiH: Kako biste opisali sadašnji položaj Hrvata i što se može i kako promijeniti? 

- Naravno da se svi problemi ne mogu i ne trebaju svesti na problem Izbornog zakona, ali je on temelj političkog preživljavanja Hrvata u F BiH i BiH u cjelini, jer bez toga niste u poziciji na bilo koji način utjecati na procese u zemlji. Dakle, to je ključno. Drugi aspekt je odgovornost u smislu predanosti poslu i koliko ozbiljno svi koji obnašaju javne dužnosti ozbiljno shvaćaju svoje obveze, prepoznaju interese lokalne zajednice i teže tome da ih zaštite s pozicije na kojoj djeluju. To je ona dimenzija odgovornosti i spremnosti da se služi narodu i njegovim interesima, ali i sposobnost da se politički interesi naroda pomire s interesima BiH kao države i harmoniziraju s interesima drugih dvaju naroda. To su vrlo složeni i zahtjevni procesi koji zahtijevaju apsolutnu posvećenost i strpljenje. Bit je da ne možemo drugima prepustiti da odlučuju u naše ime, ali i razumjeti da sami ne možemo promijeniti puno toga nabolje bez konstruktivne suradnje s drugim dvama narodima, osobito s Bošnjacima u Federaciji. Onda se u skladu s tim i ponašamo.

Večernji list BiH: Opći izbori su provedeni, ali nije bilo izmjena Izbornog zakona. Kao izborni pobjednici kod Hrvata postavili ste tu zakonsku reformu kao uvjet za formiranje vlasti u FBiH? Kako dalje?

- Mislim da je sve već rečeno o toj temi. Naša pozicija je jasna i ne treba je dalje objašnjavati. Samo treba pročitati odluku Ustavnog suda u predmetu “Ljubić” i provesti pravnu normu, koja u biti govori o provedbi konstitutivnosti kroz primjenu načela legitimnog predstavljanja. Po toj odluci i Ustavu, svaki od triju naroda ima pravo na puni demokratski kapacitet izražen kroz domove naroda i Predsjedništvo. Zato su te dvije institucije ključne za ono što mi kolokvijalno zovemo jednakopravnošću, a u biti, ustavnom terminologijom rečeno, radi se o nužnosti da efektuiramo konstitutivnost i stavimo je u funkciju. Provedba te odluke je samim tim primarna obveza i programsko načelo za provedbu izbornih rezultata i zato u Federaciji tražimo one suradnike koji su spremni upustiti se u rješavanje tog problema. Kada je u pitanju formiranje vladajuće većine na federalnoj razini, i dalje razgovaramo sa svim partnerima kako bi se napravio plan i program, odnosno agenda za iduće četiri godine. Prva točka te agende za hrvatski narod u cjelini je, bez ikakve mogućnosti za odustajanjem, izborno zakonodavstvo - jer bez toga nema smisla ulaziti u bilo kakvu aktivnost.  Takvo izborno zakonodavstvo treba osigurati da nikada više ne dođemo u situaciju da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva kao što danas, ponovno, imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva.

Večernji list BiH: Hoćemo li i kada dobiti izvršnu vlast na državnoj razini? Gdje vidite uzroke i krivce za pat-poziciju u ovom procesu?

- Situacija na toj razini potpuno je jasna. Jasno je tko su pobjednici izbora na razini BiH i tko su predstavnici triju naroda. Uvjetovanja su vezana za neke druge kalkulacije izvan Vijeća ministara te nastojanja da se ojača pozicija na nekim drugim razinama i izvuku neki dodatni ustupci, bilo stranački ili nacionalni. Takva uvjetovanja su neopravdana, nelogična i kontraproduktivna. Ovo o čemu danas razgovaramo trebalo je biti gotovo prije pet mjeseci. Izgubljeno je već dragocjeno vrijeme koje smo mogli posvetiti izmjenama Izbornog zakona i reformama. Mislim kako je cilj bošnjačke strane da se ovi procesi odugovlače kako bi se i ovaj put izbjeglo rješavanje ovih pitanja. Naravno da to nećemo dopustiti.

Večernji list BiH: Imate dobru suradnju s SNSD-om, odnosno partnerski odnos. No, proziva vas se u negativnom kontekstu kao “srpskog”, pa čak i “ruskog”, čovjeka, dovodi u pitanje opredjeljenja za NATO integracije. Zašto se izvlače takve konotacije? 

- To su netočne, zlonamjerne, faktografski apsolutno neutemeljene odrednice. Suradnja koju imamo proizlazi prvenstveno iz uzajamnog priznanja predstavničkog legitimiteta koji imamo, a iz toga proizlazi poštivanje i uvažavanje. Slušamo i uvažavamo jedni drugi i pokazujemo razumijevanje za sve ono što nam je važno kao predstavnika dvaju konstitutivnih naroda. Kod Bošnjaka, s druge strane, nije jasno tko je pobjednik, a prisutno je i unutarnje nadmetanje tko će biti manje susretljiv i kooperativan u odnosima s hrvatskim političkim predstavnicima. To je neka vrsta nadmetanja u domoljubnom prestižu koji prožimaju određeni antagonizmi, i to je onda realna prepreka komunikaciji. Tako se upada u zamku politizacije i mnogih drugih pitanja koja nužno ne bi smjela biti predmet političkih prepucavanja. 

Večernji list BiH: U mandatu vašeg predsjedanja Predsjedništvom BiH učinjeni su veliki koraci na putu u EU. Što se sada događa na tom planu i kolika je doista spremnost u BiH da se ide EU putem? 

- Istina, načinjeni su povijeni koraci. I, vjerujte, to nije bilo nimalo lako kad smo s druge strane imali značajno političko odupiranje unutar same BiH. Pri tome, prije svega, mislim na značajni dio bošnjačke političke scene. No ja sam tada, kao predsjedatelj Predsjedništva, donio odluku koja će se dobivanjem upitnika potvrditi ispravnom. Istu stvar sam uradio i s aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo u NATO. Međutim, tu su veliku pogrešku učinili naši strani partneri koji su mislili da to pitanje treba još odgoditi. I to nas je danas dovelo u situaciju, na koju sam upravo i upozoravao. Ono čega danas također moramo biti svjesni: vrlo je važno realnu političku moć povezati s institucijama. To je jedini način, a onda zaživi institucionalna hijerarhija na način da se politička moć unutar institucije iskoristi za pokretanje cjelokupne hijerarhije administrativnog aparata. To ovaj put nismo imali u Predsjedništvu jer je Izborni zakon ostao neustavan, što je po treći put zloupotrijebljeno. Nije bilo volje s druge strane da se to promijeni. Osim toga, imamo zastoj u formiranju vlasti na razini Vijeća ministara, iz razloga koji sam već naveo – i uz naša nastojanja da se taj dio posla što prije završi, to još uvijek nije završeno. Na djelu su opstrukcije. Naravno da onda trpe prioriteti, a to su euroatlantski put u cjelini, nastavak reformskih aktivnosti i dr.

Večernji list BiH: Imate izuzetnu suradnju s Hrvatskom, njezinim najvišim državnim predstavnicima. Kakav je uloga RH u pomoći Hrvatima, ali i BiH u cjelini?

- Izuzetno dobra. To je jedna od pozitivnih promjena u proteklom razdoblju. Na toj relaciji više nema nikakvi nepoznanica. Imamo zdravu suradnju koja se bazira i na činjenici da imamo suradnju dviju sestrinskih stranaka, a posebno njezin snažan državnički i institucionalni značaj. Uz potporu RH, hrvatske županije uče kako koristiti europske fondove za unaprjeđenje kvalitete života na njihov području. Naravno, nastavit ćemo jačati hrvatske institucije kao što je Hrvatski narodni sabor, Sveučilište u Mostaru, hrvatsku komponentu civilnog društva kroz nevladine organizacije, javni servis na hrvatskom jeziku kako bismo što bolje afirmirali hrvatski jezik, kulturu, nacionalni identitet, ali i političku poziciju i interes našega naroda. Sve resurse koji pripadaju Hrvatima tražit ćemo i dalje po vertikali sustava, od političkih pozicija, administrativnih, javno-resursnih, usluga, grantova u segmentu razvoja medija i asocijativnih angažmana svih oblika, od kulture, aktivizma i dalje.

Večernji list BiH: Hrvatsku se kroz razne “afere” pokušava prikazati neprijateljskom, posebno u Sarajevu. Predsjedništvo BiH jedinstveno je samo kad treba napadati Hrvatsku. Zašto?

- Republika Hrvatska nesumnjivo je najveći prijatelj upravo Bosne i Hercegovine, i to je nebrojeno puno puta pokazala i dokazala. Osobito u trenucima kada je Bosna i Hercegovina bila na prekretnici i kada je predavala vjerodostojan zahtjev za punopravno članstvo u EU.

Ono što se događa danas, s vremena na vrijeme, određenim političkim strukturama iz Federacije BiH potrebno je sakriti disonantnost i takva pozicija i odnos prema RH dođe kao neki motiv za relaksaciju odnosa, ali je pozadina mnogo dublja. Svjesnim kompliciranjem odnosa s RH pokušava se komplicirati i odnos prema EU, odnosno ukupna pozicija BiH kada su u pitanju europske integracije. Nisam siguran da povremeno dizanje tenzija nije sastavni dio svjesne političke strategije koja ima za cilj usporavanje vitalnih procesa kako bi se do kraja ispolitizirali i zakomplicirali odnosi u BiH i šire. Međutim, moramo jasno podcrtati kako su ove, hajdemo ih nazvati pravim imenom, neprijateljske geste pojedinaca i pojedinih skupina, uistinu samo stav i politika jednog manjeg dijela političkoga života koji u BiH danas postoji. To nije niti će ikada biti službeni stav države BiH jer Bosna i Hercegovina vrlo dobro zna tko su joj prijatelji. Republika Hrvatska nesumnjivo je naš najveći prijatelj.

Večernji list BiH: Oko formiranja pričuvnog sastava policije u RS-u podižu se tenzije. Kako gledate na ovo pitanje i najavu sličnog “odgovora” iz Sarajeva?

- Posljednje što nam treba jest da sigurnosna pitanja stavljamo u kontekst nekih sukoba iz prošlosti u cilju širenja ozračja straha i manipulacije istraumatirizanom javnošću. Osobno smatram da je potrebno jačati i ovlasti, kadroviranje i opremljenost redovitih policijskih snaga u BiH radi unaprjeđenja njihove spremnosti zbog niza sigurnosnih izazova, ali nipošto ne treba policijske strukture stavljati u kontekst neke suprotstavljenosti ili natjecanja, davati i necivilne, pa i vojne, konotacije i sl. Takav pristup je destruktivan i treba ga po svaku cijenu izbjeći. Trebamo pratiti europske sigurnosne standarde i kada je u pitanju broj policajaca i svi ostali aspekti njihova djelovanja. U Federaciji županije imaju relativnu autonomiju odlučivati o tim pitanjima, tako da nema puno prostora za Federaciju kao takvu da se bavi tim pitanjima, već isključivo u svrhu politizacije i opet neke vrste unutarbošnjačkog “natjecanja u domoljublju”. Uvjeren sam da policijske snage u bilo kojem dijelu BiH ne predstavljaju prijetnju bilo kome i bilo gdje u BiH.

Večernji list BiH: Kako vidite svoju stranku, položaj Hrvata, BiH u idućih nekoliko godina? 

- Kao stranku koju u kadrovskom i organizacijskom smislu krasi izvrsnost, koja okuplja hrvatski narod, osobito mladež, iz svih krajeva BiH, jasno artikulira i učinkovito štiti njegove interese. Kao stranka smo dodatno prepoznali i dali puno više prostora mladim snagama, svjesni kako je to ne samo nužnost i potreba nego prirodan slijed događanja. Osigurali smo još veću uključenost žena u strukture zadužene za strategije i odlučivanje. Vidim je kao stranku koja i dalje ima ključnu ulogu u euroatlantskom putu BiH, koja je predvodnica ne samo hrvatskog naroda već i svih pozitivnih reformskih procesa u zemlji i stranka koja je uspjela očuvati našu domovinu Bosnu i Hercegovinu kao istinsku zajednicu konstitutivnih, ravnopravnih naroda i svih ostalih njezinih žitelja.   

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura