Iz BiH je zbog kršenja zakona i pravila ponašanja tijekom posljednjeg desetljeća protjerano gotovo 6000 stranaca, a rekordan broj takvih rješenja nadležni su potpisali prošle godine, pokazuju to podaci iz migracijskog profila za 2018., koji je dobio zeleno svjetlo na sjednici Vijeća ministara BiH, prenosi Glas Srpske.
U domovinu je, prema najnovijim podacima, lani prisilno vraćeno 1540 stranaca, što je znatno više nego godinu ranije, kada je evidentirano 927 rješenja o protjerivanju, a među kojima je bilo najviše državljana Turske, Irana, Kosova, Afganistana i Pakistana. Stranci su najčešće protjerivani jer su prekršili propise o prelasku granice ili ostali u BiH nakon prestanka važenja vize ili odobrenog boravka, ali i jer se radilo o pravomoćno osuđenim osobama za kaznena djela, osobama kojima je otkazan boravak, a u određenom roku nisu dobrovoljno napustile BiH. Mjerom protjerivanja strancima se zabranjuje ulazak u BiH u razdoblju od godine do pet godina, a na listi zemalja čiji su državljani “izbačeni” iz BiH su i Sirija, Albanija, Libija, Irak, Srbija, Alžir, Tunis, Palestina, Bangladeš, Brazil, Kajmanski otoci, Tajland... U migracijskom profilu su predstavljeni i podaci o izdanim dozvolama za privremeni i stalni boravak u BiH, ali i razlozi zbog kojih su pojedini ostalih bez tih dokumenata.
Zakonom o strancima je propisano da se privremeni boravak strancu može odobriti po osnovi spajanja obitelji, obrazovanja, humanitarnih razloga, rada s radnom dozvolom ili bez nje te iz drugih razloga. Lani su izdane 11.372 dozvole, što je nešto manje nego godinu ranije, a najviše ih je završilo u rukama državljana Srbije, RH, Crne Gore i Makedonije. Obrazovanje je česta osnova boravka za osobe kojima su Srbija i Turska matične države. Državljani Srbije, RH, Crne Gore i Makedonije najčešće dobivaju privremeni boravak po osnovi spajanja obitelji.
