Nakon što su dvije poznate poljoprivredne tvrtke - Agropex i Bimal u Livnu predstavile svoje ideje za organiziranu proizvodnju uljarica na području Hercegbosanske županije, Livanjsko polje procvjetalo je suncokretima, kulturom koja na ovome području nikada nije uzgajana.
Širenje kooperantske mreže
Da su krška polja u HB županiji pogodna za uzgoj uljarica, osobito soju i suncokret, stručnjaci iz Posavine prezentirali su učenicima Srednje strukovne škole u Livnu, ali i svim zainteresiranim poljoprivrednicima, prije dvije godine. Tom je prigodom Saša Petković, predstavnik bijeljinske tvrtke Agrimatco, inače diplomirani inženjer poljoprivrede, među ostalim, kazao:
- Susret s vama i naš boravak ovdje i za nas je novo iskustvo. Ovdje smo donijeli iskustva iz, da tako kažem, intenzivnijih poljoprivrednih krajeva jer vaša zemljišta i vaši agroekološki uvjeti omogućavaju proizvodnju uljarica na veoma visokoj razini - kazao je tada Petković. Cilj je bio proširiti kooperantsku mrežu i osigurati više sirovine za proizvodnju ulja. A ako je suditi po zasijanim površinama godinu-dvije poslije, ta priča pala je na plodno tlo. Kooperanti su zadovoljni jer je ugovorom koji su potpisali plasman osiguran, a cijena zajamčena. Ministar poljoprivrede u Vladi HBŽ-a Božo Perić ističe kako je već prisutna značajna proizvodnja uljarica na području općina Bosansko Grahovo, Glamoč i Kupres, na godišnjoj razini u prosjeku na 300 hektara, a od prošle je godine na oko 63 hektara počela i proizvodnja suncokreta u Livnu. Potražili smo proizvođače kako bismo doznali više o samoj proizvodnji, iskustvima, kooperantskom odnosu. Jedan od njih je Ivica Vukadin iz Grboreza kod Livna. Pitali smo ga isplati li se proizvodnja u koju se upustio.
- Isplati. Rad se isplati, doduše, poljoprivreda je malo škakljiva, da tako kažem, jer to je tvornica pod otvorenim nebom i ovisimo o vremenskim (ne)prilikama. Ove godine, barem za sada, izgleda obećavajuće. Kao što vidite, suncokreti su se lagano povili prema dolje pod težinom. Međutim, dok god ne prođe kombajn, dok to ne skinemo, nismo sigurni što ćemo dobiti, a ove godine pod suncokretom imam oko 42-43 hektara - govori nam Vukadin.
Njegov imenjak prezimena Teklić iz susjednih Komorana kaže kako je imao problema u sjetvi.
- Bio je neki kukac koja ga pojede dok pođe nicati, tako da sam ove godine morao dva puta sijati. Ovo mi je druga godina da se bavim suncokretom. Nije velika površina, oko 100 duluma, tako da ne mogu reći da je dobro ili loše - kaže nam Teklić.
Obojica su mladi ljudi. S njima u društvu bio je i treći, puno iskusniji poljoprivrednik koji godinama proizvodi različite vrste žitarica, a suncokret je dobrodošao radi promjene plodoreda.
Kvalitetna zemlja
- Izgleda da ova godina nosi dobro. Obišao sam dosta ravničarskih krajeva u kojima je suncokret stara kultura, ali naš suncokret nije ništa lošiji od njihova. Smatram čak da je bolji i po kvaliteti, prvenstveno i zbog kvalitete zemlje. A da nemamo dobre uvjete, prerađivači sigurno ne bi tražili kooperante na našem području. Sve smo dobili u skladu s ugovorom, i sjeme, i zaštitna sredstva, otkup je siguran, samo nas je malo poremetio taj kukac. Trenutačno proizvodim suncokret na 15 hektara, a dogodine imam namjeru povećati površinu - govori nam Mate Romić – Zele iz Priluke kod Livna. Uz to što je kvalitetan, lijep je i za vidjeti. Nepregledna polja sunčevih cvjetova postala su i svojevrsna atrakcija te jedna od najpopularnijih kulisa za fotografiranje i videozapise na društvenim mrežama.
Otvori KEKS Pay
