Tržište rada u Bosni i Hercegovini već godinama obilježava izražena neravnoteža između ponude i potražnje za radnom snagom. Iako statistički podaci pokazuju određene pozitivne pomake u zapošljavanju u pojedinim sektorima, strukturni problemi i dalje ostaju duboko ukorijenjeni, što utječe na ukupnu stabilnost tržišta rada. S jedne strane BiH se suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage, osobito u građevinarstvu, ugostiteljstvu, zdravstvu, IT sektoru i obrtničkim djelatnostima.
Poslodavci sve češće ističu da ne mogu pronaći dovoljno radnika odgovarajućih kvalifikacija, čak i kada nude iznadprosječne plaće u odnosu na ranija razdoblja. Razlog tomu nije samo nedostatak obrazovanog kadra već i kontinuirani odlazak radno sposobnog stanovništva u zemlje EU, gdje su plaće i uvjeti rada znatno povoljniji.
Stanje na tržištu
Tržište rada u BiH u prvih pet mjeseci 2026. godine bilježi pad ukupnog broja oglasa za posao, ali određeni sektori nastavljaju povećavati potražnju za radnicima. Dok je sektor prodaje i dalje najveći generator zapošljavanja, zdravstvo se izdvaja kao područje s najbržim rastom potrebe za novim kadrom. Prema analizi portala mojposao.ba, od siječnja do svibnja 2026. objavljena su 3464 oglasa za posao, što je 16 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada su evidentirana 4122 oglasa. Istodobno, broj ponuđenih radnih mjesta smanjen je s 8118 na 6663, odnosno za 18 posto. Sektor komercijale i prodaje i dalje dominira tržištem rada u BiH. U prvih pet mjeseci 2026. objavljena su 1443 oglasa za ovo područje, kroz koje je traženo 3211 radnika. To predstavlja 48,2 posto svih traženih pozicija u analiziranom razdoblju.
Drugim riječima, gotovo polovina svih otvorenih radnih mjesta bila je povezana s prodajom, što potvrđuje kontinuiranu potrebu kompanija za radnicima koji izravno sudjeluju u prodajnim procesima i odnosima s kupcima. Među najtraženijim kategorijama nakon prodaje nalaze se ugostiteljstvo i turizam, prijevoz, skladištenje i logistika, elektrotehnika, strojarstvo i proizvodnja. Podaci pokazuju da su poslodavci u prvih pet mjeseci godine najviše tražili prodavače, komercijaliste i prodajne predstavnike, agente korisničke podrške, vozače i dostavljače te skladištare.
Ponuda i potražnja
Istodobno, najveći rast potražnje bilježe medicinske sestre i tehničari, kuhari, elektrotehničari i prodavači. Posebno se izdvaja zdravstveni sektor, gdje je broj traženih pozicija povećan sa 104 na 164, što predstavlja rast od gotovo 58 posto.
Ponuda radne snage u BiH i dalje postoji, ali je često neusklađena s potrebama tržišta. Velik broj nezaposlenih osoba ima kvalifikacije koje ne odgovaraju današnjim zahtjevima poslodavaca, dok istodobno nedostaje radnika u tehničkim i deficitarnim zanimanjima. To stvara paradoks: visoka stopa nezaposlenosti uz istodobni nedostatak radnika u ključnim sektorima. Demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju. Starenje stanovništva, nizak natalitet i iseljavanje mladih dovode do smanjenja ukupne radne snage. Posebno je zabrinjavajuće to što odlaze mladi, obrazovani i kvalificirani radnici, što dugoročno slabi potencijal domaćeg tržišta rada i smanjuje konkurentnost gospodarstva.
Poslodavci se sve češće okreću uvozu strane radne snage, osobito iz Azije i Bliskog istoka. Iako taj trend još uvijek nije dosegnuo puni opseg kao u nekim zapadnoeuropskim zemljama, jasno je da će u budućnosti postati sve izraženiji. Uvođenje stranih radnika predstavlja kratkoročno rješenje za popunjavanje deficitnih zanimanja, ali dugoročno otvara pitanja integracije, radnih prava i održivosti takvog modela. Plaće u BiH bilježe postupni rast, ali i dalje ostaju znatno niže u usporedbi s državama EU. Upravo je razlika u primanjima jedan od glavnih čimbenika odlaska radnika. Osim plaće, radnici često navode i bolje uvjete rada, sigurnost zaposlenja te mogućnosti napredovanja kao razloge migracije.
U budućnosti će ključni izazov biti usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva, zadržavanje mladih u zemlji te stvaranje uvjeta koji će smanjiti odljev radne snage. Bez sustavnih mjera, jaz između ponude i potražnje na tržištu rada mogao bi se dodatno produbiti, što bi imalo negativne posljedice za gospodarski rast i društvenu stabilnost. Tržište rada u BiH nalazi se u fazi transformacije. Dok poslodavci traže radnike, a radnici bolje uvjete, ravnoteža između ponude i potražnje ostaje jedan od ključnih izazova. Rješenja će zahtijevati koordinaciju institucija, obrazovnog sustava i privatnog sektora, kao i dugoročnu strategiju razvoja radne snage koja će pratiti potrebe modernog gospodarstva
Otvori KEKS Pay
