Hrvati Bugojna sutra (ponedjeljak, 27. srpnja), obilježit će 33. godišnjicu progona i zločina te provedbe pomno osmišljenog plana etničkog čišćenja u kojem je iz ovog srednjobosanskog grada protjerano 15 tisuća Hrvata, piše Večernji list BiH.
Mučenja i ubojstva
Obilježavanje obljetnice, koje organizira Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata, počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i molitvom pred spomen-obilježjem na gradskom katoličkom groblju, a nastavlja se misom zadušnicom u 11 sati za poginule i nestale hrvatske civile i branitelje te nasilno odvedene hrvatske logoraše. Misa će biti služena u župnoj crkvi sv. Ante u Bugojnu. Pokrovitelj događaja je Hrvatski narodni sabor BiH.
Uz odavanje počasti žrtvama, poginulima i nestalima, kao i svima koji su prije 33 godine morali napustiti svoja ognjišta spašavajući gole živote, obljetnica progona Hrvata iz Bugojna prilika je i za podsjećanje na najteže dane u novijoj povijesti bugojanskih Hrvata te rezimiranje sudskog procesa protiv prvih u lancu odgovornosti za etničko čišćenje i progon, na čiji se početak čekalo više od tri desetljeća. U desetak dana, koliko je, prema podacima braniteljskih udruga, trajao planski i pomno osmišljen napad pet brigada Armije BiH, koji je počeo 16. srpnja 1993. godine, iz Bugojna je protjerano 15 tisuća Hrvata, od njih 16 tisuća koliko ih je, prema popisu iz 1991. godine, živjelo u Bugojnu. Od ukupno 311 poginulih hrvatskih branitelja Bugojna u Domovinskom ratu, u desetodnevnoj agresiji Armije BiH ubijeno je 150 pripadnika HVO-a i 78 civila. Sva imovina u vlasništvu Hrvata opljačkana je i spaljena, a istu su sudbinu doživjeli i katolički vjerski objekti. Posebnu ulogu u planu etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata imali su logori kroz koje je prošlo oko dvije tisuće zarobljenih pripadnika HVO-a. Neki od najistaknutijih među njima odvedeni su u ljeto i jesen ratne 1993. godine u nepoznato i otad im se gubi svaki trag. Za tijelima njih 15 još se traga.
Nadu da će ih pronaći mnogima je probudio proces koji se pred Sudom BiH od travnja 2024. godine vodi protiv bošnjačkog političkog i vojnog vrha, gospodara života i smrti u proteklom ratu u Bugojnu, Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo je optužen da je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotić da, kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. "Proces je u fazi početka izvođenja dokaza obrane, a o njihovim svjedocima i dokazima ovisi koliko će ova faza postupka trajati.
Tužiteljstvo je prije toga imalo mnoštvo svjedoka i materijalnih dokaza, od kojih je najvažniji Mlaćin ratni dnevnik. Nedavno je saslušan zaštićeni svjedok koji je, prema riječima predsjednice sudskog vijeća, svjedočio i u drugim predmetima za zločine nad Hrvatima Bugojna te je tražio i dobio zaštitu identiteta", kaže odvjetnik Bruno Božić, pravni zastupnik preživjelih logoraša koji su ujedno i svjedoci Tužiteljstva u ovom predmetu. Iskazi onih koji su u međuvremenu preminuli pročitani su i dio su dokaza Tužiteljstva BiH. Božić kaže da je nezahvalno prognozirati kraj postupka. Ipak, vjeruje da će do iduće obljetnice progona Mlaći i Cikotiću biti izrečena nepravomoćna presuda. Uz osuđujuću presudu prvima u lancu odgovornosti za zločine i progon, Hrvati Bugojna od ovog procesa očekuju i odgovor na pitanje gdje su tijela 15 nasilno odvedenih logoraša.
Šute o tijelima
"Za nas, obitelji nestalih, porazno je što sudski proces, koji je ušao u treću godinu, nije otkrio lokacije tijela nestalih, ne samo 15 logoraša, među kojima je i moj suprug Mihovil Strujić, već i 13 civila koji se vode kao nestali. Bojim se da će obrana optuženih odugovlačiti proces jer su optuženi veći dio života izbjegavali optuženičku klupu, a kada su se konačno našli na njoj, ne žele reći gdje su tijela naših nestalih", kaže Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna. Dostojan pokop minimum je pravde na koju obitelji čekaju pune 33 godine, a ni više od dvije godine nakon početka procesa protiv nalogodavaca i kreatora zločina nema odgovora na pitanje gdje su tijela nestalih.
Otvori KEKS Pay
