Vijeće za tisak

Internetske portale želi se obuzdati da ne budu bojna arena govora mržnje

05.02.2022.
u 20:54

Vijeće za tisak izmijenilo Kodeks kojim se traži urednička i novinarska odgovornost u uklanjanju uvredljivih komentara, dok, pak, portali na taj način povećavaju broj pregleda, ali i prihoda

Nedavno je MUP RH priveo 72-godišnjeg muškarca koji je na svome Facebook nalogu objavio poruku da "premijera i njegove poltrone treba dočekati pokvarenim jajima" prigodom posjeta Maslenici, a slično se proveo još jedan korisnik društvenih mreža koji je napisao neprimjerenu poruku također premijeru. Na jednome od online portala jučer je osvanula poruka unutar komentara posjetitelja posvećena predsjedniku HNS-a BiH: "Treba ga u Mostaru sa truhlim jajima dočekat, ili trulim što Dragančetu bolje paše sigurno, otac vas vaš". Drugi je pak korisnik jučer u komentarima objavljenim na jednome portalu u Bosni i Hercegovini pozvao na nasilje protiv Čovića i njegove obitelji "sa vilama u rukama i protjerat ga iz grada". Satima tu poruku nitko nije skinuo među ovima koje su bile izdvojene. U Bosni i Hercegovini, za razliku od Republike Hrvatske, malo tko reagira na govor mržnje i prijetnje. A posebno je zatrovana situacija na portalima te njihovim Twitter i Facebook profilima gdje sve više "stvarne osobe", a ne samo stranački botovi i trolovi iznose poruke mržnje.

Politički botovi

Jedan od njih je i Zukan Helez, visoki SDP-ov dužnosnik, koji stalno koristi narativ rata i prijetnji. Posljednja je njegova rečenica kako se Bošnjaci trebaju naoružati. U prenošenju i objavljivanju ovakvih stajališta, počesto prijetnji, govora mržnje značajnu odgovornost imaju novinari i urednici portala. Upravo su na tome tragu predstavnici Vijeća za tisak i online medije u Bosni i Hercegovini usvojili izmjene i dopune Kodeksa kojima se inzistira na odgovornosti uredništva te sprečavanju govora mržnje. Upravo zahvaljujući clickbaitu, odnosno utrci za čitatelje i broj otvaranja stranica, što podiže rejting toga medija i povećava dobit vlasnicima, u BiH se ruše svi standardi. Čak i odredbe Kaznenoga zakona jasno sankcioniraju odgovorne za iznošenje takvih stajališta, ali i one koji takvo što omogućuju. Najvažnije izmjene koje su usvojili u Vijeću za tisak (VZT) trebale bi konačno urediti ovu oblast u BiH. Ključna izmjena odnosi se na korigirani članak 2. Kodeksa o uredničkoj odgovornosti. - Urednik i izdavač odgovorni su za ukupan sadržaj tiskanog ili online medija, a time i za publiciranje korisničkih komentara u online komunikacijskom prostoru. Urednik u online mediju dužan je uklanjati korisničke komentare koji predstavljaju govor mržnje, poticanje na nasilje, huškanje, netrpeljivost, vrijeđanje, prijetnje i svaki drugi oblik neprimjerene i društveno neprihvatljive komunikacije - stoji u ovim izmjenama. Posve novi članak uveden je oko objavljivanja dezinformacija, što je postalo posebno značajno u vremenu borbe protiv koronavirusa, ali i drugih jako izazovnih pitanja s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Ponovno su autori izmjena uputili da je odgovornost na urednicima i novinarima, ističući kako "moraju biti svjesni štetnosti objavljivanja i prenošenja dezinformacija jer to predstavlja grubo kršenje osnovnih pravila novinarske profesije". To, po njima, škodi vjerodostojnosti ovih medija, ali i medija u cjelini.

Samo 13 presuda

S obzirom na široku rasprostranjenost govora mržnje, poruka nesnošljivosti, prijetnji, zveckanja oružjem ili pak prijetnji ratom, postoji i ozbiljna sigurnosna prijetnja u BiH da bi takvo što moglo u stvarnosti potaknuti na nasilje. Takve poruke se, međutim, ne smanjuju, nego se godinama povećava njihov broj iz jednostavnog razloga što je online zona prilično neuređena. No, svejedno, vlastima ostaje dovoljno prostora za korištenje i Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine s obzirom na odredbu da onaj tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini može biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ako pak ovo kazneno djelo počini osoba zloporabom službenog položaja ili ovlasti, kazne mogu biti i oštrije, do deset godina zatvora. Bosanskohercegovačka realnost kroz pravnu državu donosi posve obeshrabrujuće podatke. Naime, u pet godina, od 2015. do 2020., doneseno je svega 13 osuđujućih presuda za govor mržnje u zemlji, od čega su samo dvije zatvorske kazne, dok su preostale uvjetne kazne.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije