Svijest o potrebi zaštite intelektualnog vlasništva u našoj zemlji nije na zavidnoj razini, kazali su iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Prednosti zaštite intelektualnog vlasništva su nedovoljno poznate jer se o njima rijetko govori, piše Akta.ba.
Zadaća Instituta za zaštitu intelektualnog vlasništva jeste da vodi upravni postupak za stjecanje, održavanje, promet i prestanak prava industrijskog vlasništva za patent, konsenzualni patent i ostala prava evidentiranjem zahtjeva i priznavanjem prava za određeno vlasništvo upisom u registar i ažuriranjem registara kao javnih knjiga o priznatim pravima i njihovom prometu, a prema odgovarajućim zakonima i potpisanim međunarodnim sporazumima.
Procedura za zaštitu
Nakon što se podnese zahtjev za zaštitu intelektualnog vlasništva i dostave zakonom propisani prilozi nakon toga se provodi upravni postupak, te ukoliko se ispunjavaju uvjeti propisani zakonima priznaje se pravo, objavljuje se i upisuju u registar prava.
"Suština zaštite patentom je da nositelj prava može dozvoliti ili zabraniti svima da bez njegove dozvole komercijalno iskorištavaju proizvod. Pravo industrijskog vlasništva je vremenski i teritorijalno ograničeno na državu i važi samo ukoliko se plaćaju propisane takse i troškovi za određeno razdoblje. Za prijavu i održavanje patenta plaćaju se administrativne takse troškovi postupka unaprijed za period od jedne godine počevši od treće godine jer su prve dvije pokrivene kroz prijavu. Patent važi do max 20 godina", kazali su iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.
Za autorska i srodna prava nije potrebno provoditi upravni postupak pojasnili su, već su prava zaštičena činom nastanka djela odnosno stavljanja na neki od nosača informacija.
Posljednje dvije pandemijske godine utjecale su na to da je broj prijava izvan BiH za zaštitu u BiH u blagom padu, dok je broj domaćih prijava ostao isti i na razini je prethodnih godina. Ipak, broj prijava u našoj zemlji je ispod prosjeka zemalja istog reda veličine.
Zaštita patentom ima smisla tamo gdje postoji proizvodnja vrste proizvoda za koje se traži zaštita poručuju iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i dodaju:
"Zaštita može biti ofanzivna da zabranjuje drugima ili defanzivna da nositelj ne želi koristiti pronalazak, ali ne može nitko drugi bez njegove dozvole".
Najviše stranih prijava iz oblasti farmacije i kemijske industrije
Prijave stranih podnositelja su najviše iz oblasti farmaceutske i kemijske industrije dok su domaće prijave više zasnovane na iskustvima i razmišljanjima pojedinaca, pa proizvod prijavljen u prijavi ostaje kako su kazali samo u prijavi. Obično nekom posluži kao ideja i ne ide se dalje od prototipa ako do njega uopće i dođe.
"U 21 stoljeću eksponencijalno raste broj prijava u svijetu iz nekih oblasti kao umjetne inteligencije, blokčein tehnologija, aditivnog tiska, biotehnologija, nanotehnologija itd. Gotovo je nemoguće pratiti razvoj osim kroz patentnu literaturu koja je nakon objave svima dostupna", kazali su iz Instituta.
Zanimljivi patenti
Zanimljiv patent je onaj za koji postoji potražnja na tržištu. Svojom upotrebom zadovoljava funkciju i zahtjeve kupca u nekom dužem vremenskom razdoblju i po cijeni koju je kupac spreman platiti.
Antivirusna maska ljubuškog inovatora Sašenka Sadikovića jedan je od najzanimljivijih patenata u prošloj godini, no interesa za njenu proizvodnju nema.
"Hercegovačku prijavu zaštitna maska protiv virusa i virusnih kapljica ne možemo pronaći u prodaji, ne znamo njenu efikasnost i dužinu neprekidnog nošenja kao i dužinu trajanja i održavanja u funkciji. Isto tak ne znamo cijenu, proizvodne mogućnosti i postojane karakteristike kvaliteta", kazali su.
Pronalazači nemaju pomoć od države
U BiH ne postoji ustanova koja bi se bavila procjenom vrijednosti predmetne patentne prijave i eventualnim načinom financiranja i proizvodnje pronalazaka u prijavi, a prije objavljivanja i međunarodne zaštite izvan granica BiH.
Mnoge druge države imaju institucije koje pomažu pronalazačima da naprave kvalitetnu patentnu prijavu i ponude je na tržište. Te institucije ujedno prate što se to događa u svijetu i predlažu domaćim tvrtkama što bi se moglo licencirati ili što vrijedi dublje analizirati.
"Dobar primjer je domaća PCT prijava pametni uređaj i postupak za sigurno zbrinjavanje infektivnog medicinskog otpada pomoću uv svijetla koji ima sve uvjete za zaštitu patentom u bilo kojoj zemlji svijeta jer su rezultati pretraživanja pozitivni, ali što je podnositelj uradio ne znamo. Zaštita košta, a pojedinac to teško može financirati osobito ako se tome doda i sama proizvodnja, distribucija pa sve do realizacije naplate", naglasili su.
Vrijedi ulagati u intelektualno vlasništvo poručuju iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH Mostar i dodaju:
"Vrijeme digitalizacije i interneta na mobilnom telefonu dovelo je do situacije da je svima dostupno gotovo sve što se događa u svijetu. Jedino bi u državi klima trebala biti takva da se više isplati baviti znanosti".
