vlasti moraju reagirati

Inflatorni val od početka rata u Ukrajini i energetske krize do sada od zemalja zapadnog Balkana najteže pogodio BiH

29.01.2024.
u 19:40

MMF: Bh. vlasti moraju žurno reagirati, smanjiti javnu potrošnju i pomoći građanima. Svi očekuju rast potrošnje i investicija, a boje se novih domaćih i globalnih 'šokova'

Prilično optimistične najave iz Centralne banke BiH o očekivanim inflatornim kretanjima u ovoj godini tek su djelomično umanjile zabrinutost za stanje bh. ekonomije, koja je gotovo potpuno ovisna o globalnim, a poglavito ekonomskim kretanjima u EU kao ključnom trgovinskom partneru, investitoru i kreditoru, piše Večernji list BiH.

Koja su očekivanja i prijetnje

Rezultati ankete o inflacijskim očekivanjima, koju je pred sami kraj prošle godine provela Centralna banka BiH, upućuju na pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. te se smatra da će daljnji pad inflacije utjecati na poboljšanje ekonomske situacije. Očekivana agregirana inflacija za godinu koja je počela iznosi 5,8 posto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023., kada su sudionici ankete, prema rujanskom anketiranju, predviđali prosječnu inflaciju od 7,9 posto. Inflacijska očekivanja u prvom krugu za 2025. godinu iznose 5,5 posto, što navodi na zaključak da se očekuje i daljnji pad inflacije s obzirom na to da su inflacijski pritisci u protekloj godini bili mnogo iznad višegodišnjeg prosjeka. Evidentno je, navodi Centralna banka BiH, da na kretanja inflacije utječu interni i eksterni čimbenici, što rezultira razlikama u očekivanoj inflaciji, ne samo u državi već i među državama uopće. Inflacija, kao makroekonomski indikator, i dalje predstavlja osnovnu odrednicu donošenja odluka potrošača, financijskih institucija, države i ostalih aktera makroekonomskog sustava. Zbog toga treba ozbiljno shvatiti upozorenja iz međunarodnih financijskih institucija. Inflatorni val, pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize, do sada je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio BiH, pa vlasti moraju žurno reagirati, smanjiti javnu potrošnju i pomoći izravno pogođenim građanima, upozorio je tada Međunarodni monetarni fond (MMF).

- Preporuka vlastima je posvetiti se rješavanju problema povećanja troškova života. Građani su suočeni s inflacijom, tako da su realne plaće u padu - kazao je stalni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell, dodajući kako se ti problemi ne mogu riješiti povećanjem plaća u javnom sektoru, nego usmjeravanjem pomoći onima kojima je potrebna.

- Što se ta pomoć bude bolje usmjeravala, bit će manji teret za javne financije - ustvrdio je Jewell. S druge strane, Svjetska banka je pred kraj prošle godine izišla s procjenom da nas, nakon usporavanja u 2023., očekuje umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na 3 posto u 2024. u uvjetima daljnjeg oporavka u EU.

Brzina oporavka i napredak

Niža inflacija trebala bi doprinijeti rastu raspoloživog dohotka i pružiti podršku potrošnji, navodi se u njihovu tadašnjem izvješću. Tempo rasta koji će regija zabilježiti u 2024. bit će brži nego u 2023., ali stopa rasta može biti niža za 0,1 posto od one koju je Svjetska banka prognozirala u travanjskom izvješću. Među zemaljama ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na razine prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio snažniji od očekivanog, čemu je doprinijela i uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelomično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. ubrzati u Srbiji, S. Makedoniji i BiH, kao i na Kosovu, pod utjecajem povećanja potrošnje i investicija.

- Unatoč višestrukim šokovima, zemlje zapadnog Balkana uspjele su zabilježiti rast, otvoriti nova radna mjesta i smanjiti stupanj siromaštva. Ohrabruje činjenica da zapadni Balkan nastavlja napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Europe. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidirao i prerastao u održivi rast - rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.

Prema procjenama, rast BiH u 2024. trebao bi iznositi 2,8 posto, a u 2025. 3,4 posto. U 2023. bio je 2,2 posto. Što se tiče ostalih država regije, za ovu godinu procijenjeno je da će rast u Albaniji biti 3,2 posto, Crnoj Gori 3,2 posto, na Kosovu 3,9 posto, u S. Makedoniji 2,5 posto i Srbiji 3 posto.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?