Višestruko se povećalo korištenje dodataka prehrani diljem svijeta, osobito nakon pandemije koronavirusa kad smo shvatili koliko je bitno imati jak organizam i ojačan imunitet. Iako u BiH nemamo konkretne podatke, u razgovoru sa stručnjacima doznajemo da su brojke višestruko rasle. Kad govorimo o konkretnim podacima, primjerice iz Hrvatske, godišnje se zaprimi između 900 i 1100 zahtjeva za upis u registar novih dodataka prehrani čiji sastojci mogu biti vitamini, minerali, biljni ekstrakti, mikroorganizmi, pripravci od gljiva, a koriste se za preventivu i očuvanje zdravlja. Međutim, i takvi dodaci imaju manjkavosti pa se od spomenutog broja 20 posto njih ne odobri. Tijekom postupka često se usklađuju elementi poput označavanja, preporučene dnevne doze i drugih uvjeta, koji mogu biti razlog za eventualno odbijanje zahtjeva, navode. Globalno tržište dodataka prehrani dosegnulo je vrijednost od 178,82 milijarde dolara 2023. godine i očekuje se da će rasti po stopi od 8,8 posto godišnje do 2032. godine, prema istraživanju Polaris Market Researcha. Istraživanje koje je proveo Ipsos 2022. u 14 država EU-a na uzorku većem od 13 tisuća ispitanika pokazalo je da je gotovo svaki Europljanin koristio dodatke prehrani u nekom trenutku svog života, s naglaskom na vitamine D i C te magnezij. - Dodaci prehrani nalaze se u kategoriji proizvoda koji pripadaju pod Zakon o hrani, ali s obzirom na njihovu učinkovitost i sam farmaceutski oblik, puno su bliži lijekovima.
Dodaci prehrani pomažu, a lijekovi liječe i to je osnovna razlika između te dvije kategorije proizvoda - kaže voditeljica Odjela za dodatke prehrani, biološki aktivne i psihoaktivne tvari HZJZ-a dr. sc. Lea Pollak.
