Neusklađenost visine mjesečnih primanja s troškovima života osnovna je odrednica ekonomske slike Bosne i Hercegovine te ključna odlika niskog životnog standarda žitelja zemlje koja se praktički posljednjih trideset godina nalazi u stanju perpetualne političke krize prouzročene brojnim neriješenim pitanjima, međunacionalnim odnosima, kao i nedovoljnim stupnjem povjerenja. Za to vrijeme standard zemalja okružja nezaustavljivo raste, a poglavito kada govorimo o članicama Europske unije koja, unatoč izazovima i geopolitičkim krizama, uspijeva održati razinu produktivnosti.
Usporedba
Najilustrativniji primjer koji jasno govori o tome s kakvim se problemima suočavaju stanovnici Bosne i Hercegovine proistječe iz analize mjesečnih troškova, kao i usporedbe s troškovima na razini EU-a, eurozone, ali i nekim pojedinačnim zemljama s kojima se volimo uspoređivati. Prema podacima Eurostata, udio prehrane, odnosno hrane i bezalkoholnog pića u potrošnji na razini EU-a u 2022. godini iznosio je 13,6 posto, no s obzirom na inflacijska kretanja, za pretpostaviti je kako je taj postotak malo porastao u međuvremenu. S druge strane, posljednji podaci o izdacima kućanstava u BiH za finalnu potrošnju otkrivaju sumornu realnost te upućuju na zaključak kako je upravo prehrana osnovni element koji "jede" većinu mjesečnih primanja prosječnog kućanstva u BiH te govori o tome da je za preživljavanje u zemlji koja je, podsjećamo, kandidat za članstvo u EU, potrebna izrazita umješnost.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za travanj 2025. godine iznosi, podsjećamo, 3168,90 KM, a unutar nje najveći izdatak čini prehrana - čak 44,85 posto, što govori u prilog gore postavljenoj tezi te daje za pravo zaključiti kako građanima BiH na kraju mjeseca jednostavno ne ostaje dovoljno novca za bilo kakve "luksuze", poput ulaganja u kućanstvo. Tu su krediti i pozajmice jedini spas. Usporedbom stanja iz travnja ove godine s iznosima potrošačke košarice u travnju prošle godine, osim zbrojnog rasta mjesečnih troškova, vidljiv je i porast udjela prehrane. Tako je sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za travanj 2024. godine iznosila 2930,20 KM, dok je prehrana činila 43,83% košarice.
Pitanje životnog standarda, uzimajući u obzir naprijed navedeno, trebalo bi biti fokus djelovanja institucija i politika na svim razinama, pri čemu ne treba ispustiti iz vida činjenicu kako je tematika usko vezana uz proces europskih integracija BiH koji bi, uz provedbi planiranih i obvezujućih reformi, kao rezultat morao imati veća osobna primanja te samim tim lakše suočavanje s inflacijskim kretanjima. Međutim, političke blokade u BiH zaustavile su do sada najambiciozniji projekt Europske unije koji bi izravno vodio rastu životnog standarda i ekonomske slike općenito. Plan rasta, uslijed nepostizanja dogovora oko sadržaja Reformske agende, u ovom trenutku zaobilazi Bosnu i Hercegovinu za koju je, podsjećamo, Europska unija odredila nešto više od milijardu eura.
Reforme na čekanju
Osim izravne novčane podrške, Plan rasta usko je vezan uz reforme od kojih se značajan dio odnosi upravo na poslovno okružje. Prvi stup plana odnosi se upravo na temu ekonomskih integracija jer EU namjerava prije pristupanja otvoriti određena područja jedinstvenog tržišta EU-a za partnere sa zapadnog Balkana, što će građanima donijeti opipljivu korist. No, reforme su preduvjet, i to kroz sedam prioritetnih područja: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima, olakšavanje cestovnog prometa, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integracija u industrijske lance nabave. Osim što nismo dio ove priče, BiH već godinama, ponovno zbog političke blokade, gubi desetke milijuna eura iz IPARD fonda za poljoprivredu, a za to vrijeme njezini poljoprivrednici jedva sklapaju kraj s krajem.
Otvori KEKS Pay
