Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

I brijunski skup u sjeni hrvatskog pitanja u BiH

Situacija u BiH je "grozna", a prava Hrvata, ocijenio je Milanović, krše se sistematski i perfidno, iako smatra da nasilni rasplet praktično nije moguć
05. lipnja 2022. u 18:03 0 komentara 598 prikaza
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ugostio je jučer na Brijunima slovenskog i austrijskog predsjednika Boruta Pahora i Alexandera Van der Bellena u okviru hrvatsko-slovensko-austrijske trilaterale, a razgovaralo se o ratu u Ukrajini, situaciji na Balkanu i europskoj perspektivi država jugoistočne Europe, s posebnim osvrtom na situaciju u BiH.

Milanović nije propustio priliku upozoriti na kršenje prava Hrvata u BiH, što je jedna od njegovih glavnih preokupacija posljednjih nekoliko tjedana.

– Tri glave su uvijek vrednije od jedne – podvukao je Milanović na konferenciji za novinare nakon sastanka, kazavši da je o statusu Hrvata u BiH govorio "po porivu". Situacija u BiH je "grozna", a prava Hrvata, ocijenio je, krše se sistematski i perfidno, iako smatra da nasilni rasplet praktično nije moguć. Međutim, upozorio je hrvatski predsjednik, politička nestabilnost stvarnost je Hrvata u BiH i preko toga Hrvatska, podvukao je, neće moći prijeći.

 | Autor : Srecko Niketic/PIXSELL Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Pahor je ponovio svoj prijedlog da se BiH bezuvjetno i odmah dodijeli status kandidatkinje za EU, a da se onda u naknadnom procesu osigura ispunjavanje uvjeta, kako bi BH izašla iz "začaranog kruga", iako je Pahor još prošle godine članove Predsjedništva BiH na sastanku iza zatvorenih vrata, upitao mogu li se oni u BiH mirno razići.

Pahor i Van der Bellen podržali su hrvatsko članstvo u schengenskoj zoni. Pahor je kazao da iz izjava predstavnika nove slovenske vlade ne može iščitati da nova vlada namjerava slovensku potporu ulasku Hrvatske u Schengen uvjetovati implementacijom arbitražne odluke, naglašavajući da će Slovenija i ubuduće zagovarati provedbu arbitražne odluke, ali i hrvatsko članstvo u Schengenu, koje je također u slovenskom interesu.

Nova slovenska šefica diplomacije Tanja Fajon najavila je ovih dana potporu ulasku Hrvatske u Schengen, i to bez uvjetovanja te potpore provedbom arbitraže, ali i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja u duhu dobrosusjedskih odnosa, uključujući i implementaciju arbitraže, iako u ovom trenutku nije jasno kako to Ljubljana misli provesti s obzirom na to da je arbitraža za hrvatsku stranu nepovratno kompromitirana. I Milanović je kazao da je hrvatski ulazak u Schengen i u slovenskom interesu, s obzirom na to da "ogroman" broj Slovenaca ima nekretnine u Hrvatskoj.

Austrijski predsjednik podsjeća da je Austrija oduvijek zagovarala hrvatsko članstvo u Schengenu, što će povoljno djelovati na gospodarsku razmjenu, a i Van der Bellen i Pahor čestitali su Hrvatskoj na ulasku u eurozonu 1. siječnja sljedeće godine, iako se Milanović ogradio rekavši kako uvođenje eura "nije jednodimenzionalna priča", što, kako je rekao, treba stalno ponavljati. Van der Bellen divio se ljepotama Brijuna, rekavši kako naše zemlje povezuje sadašnjost i budućnost, i to u Europskoj uniji.

Za preobrazbu Brijuna i pretvaranje Brijunskog otočja u mondeno ljetovalište zaslužan je jedan drugi Austrijanac, inženjer metalurgije Paul Kupelwieser, koji je 1983. kupio tada malarične Brijune, zatim iskorijenio malariju i pretvorio otočje u okupljalište svjetske aristokracije. Brijunski sastanak Milanovića, Pahora i Van der Bellena deveti je susret predsjednika Hrvatske, Slovenije i Austrije od 2014. godine, kada su se predsjednici triju zemalja prvi put sastali u tom formatu, kao čelnici članica Europske unije. Tada su to bili Ivo Josipović, Pahor i austrijski predsjednik Austrije Heinz Fischer, koji su se prvi put sastali u Beču.

Na prvom sastanku dogovoreno je da se ubuduće sastaju redovito, jednom godišnje, i to u cilju razmjene pogleda na aktualna pitanja u međunarodnim odnosima, situaciji u EU i regiji, kao i odnosima između triju zemalja, čime je nastala hrvatsko-austrijsko-slovenska trilaterala. Bilo je to vrijeme nakon hrvatskog ulaska u EU, a ovom trilateralom, kao i trilateralom na razini premijera Hrvatske, Slovenije i Italije, koja je u to vrijeme, u Milanovićevu premijerskom mandatu, također profunkcionirala, nastupilo je novo povijesno razdoblje, u kojem se Hrvatska okrenula svom zapadnom susjedstvu, s kojim je dijelila članstvo u EU, ubrzano se distancirajući od istočnog susjedstva i Balkana.

Austrija je uvijek poticala ovakvu suradnju, i to bez obzira na politička usmjerenja vlada i predsjednika u Hrvatskoj i Sloveniji, što je razumljivo s obzirom na goleme gospodarske i financijske interese Austrije i u Hrvatskoj i u Sloveniji, kao i na cijelom Balkanu.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.