Trgovinski rat zemalja regije je završen. Ili bolje rečeno spriječen. Hrvatska je odlučila poništiti novi Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima u RH i vratiti stari, prema kojem će takse za uvoz biti 90 kuna, odnosno 12 eura. Prijašnjom odlukom ova taksa je povećana na čak 2000 kuna. U cijeloj situaciju ulogu medijatora je preuzeo ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, piše Večernji list BiH.
Poštivanje dogovora
- Hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić me je obavijestio da će se stvari vratiti na staro, u skladu s našim dogovorom. To je najbolja opcija, ovo je pobjeda diplomacije. Informacija će biti objavljena u Službenim novinama Hrvatske i trebala bi odmah stupiti na snagu - kazao je Šarović. Hrvatska čak jednu trećinu svojih poljoprivredno-prehrambenih roba izvozi na tržište CEFTA-e, dok iz tih zemalja dolazi samo 7 posto ukupnog uvoza poljoprivrede i prehrambene industrije. U brojkama gledajući to izgleda ovako: od ukupnog hrvatskog izvoza, koji je u 2016. iznosio 1,74 milijardi eura, čak 29 posto, odnosno 499 milijuna eura išlo je na tržište CEFTA-e, pri čemu najviše u BiH - 263 milijuna eura, a potom u Srbiju - 107 milijuna eura. S druge strane, od ukupnog uvoza roba iz CEFTA zemalja dolazi tek 7 posto ukupnog uvoza. Dakle, od 2,61 milijardi eura uvoza RH u 2016. iz zemalja iz okruženja, koje su članice CEFTA-e, dolazi robe u vrijednosti od 194 milijuna eura. Najviše stiže iz Srbije 106 milijuna eura, a onda iz BiH 44 milijuna eura. Kada se podvuče crta, bilanca je u pozitivi od 304 milijuna eura, dok je cijela hrvatska poljoprivreda u minusu u razmjeni višoj od 869 milijuna eura. Iako je Tolušić ovom mjerom pokušao zaštiti domaće tržište od uvoza voća i povrća tijekom ljetne sezone, te dobio političke bodove, analitičari su upozorili kako se trgovina ne smije graditi na zabranama jer je rizik veliki. Zašto se službeni Zagreb odlučio ući u sukob s državama s kojima ostvaruje trgovinski deficit, mnogima nije jasno. Ipak, činjenica je kako je Tolušić ovom odlukom ostvario kratkoročni rezultat jer je primjenjena u sezoni najvećeg uvoza voća i povrća. Time je zaštitio domaće tržište i otvorio prostor za robe domaćih poljoprivrednika. Toga su svjesni i u zemljama regije, te je pitanje koliko će sada trebati vremena kako bi se stvari vratile na početak i ponovno uspostavio odnos koji će imati određenu dozu povjerenja.
Sastanak ministara
Tome bi svakako trebao pomoći sastanak ministara poljoprivrede i ekonomskih odnosa država regije na kojem bi se razgovaralo na ovu temu. Šarović je ranije ovoga tjedna za Večernji list izjavio kako će bilo koje promjene taksi prilikom uvoza vrijediti za sve države regije, te kako se ne smije ponoviti situacija u kojoj se donose jednostrane odluke i dolazi u situaciju da se zbog toga ruše dobrosusjedski odnosi u regiji.
