Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Hrvati i Bošnjaci ne žele u “mini Schengen” zbog dominacije Srbije

03. kolovoza 2021. u 13:26 0 komentara 364 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Srbijanska inicijativa o “mini Schengenu” koja ima potporu dijela zemalja EU-a, kao svojevrsna zamjena za članstvo u Uniji, a u biti predstavlja kompenzaciju Srbiji za izgubljeno Kosovo, ponovno se stavlja BiH kao “izbor” koji, zanimljivo je, ne prihvaćaju ni legitimni ni nelegitimni Hrvati, a ni bošnjačka politika. Pa ipak, u posljednje vrijeme ta se tema ponovno potencira. Njemački državni tajnik Manuel Berger, koji je došao na inauguraciju novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, susreo se s članovima Predsjedništva Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem, piše Večernji list BiH. 

“Otvoreni Balkan”

Tom prigodom Džaferović i Komšić jasno su poručili da BiH nije za “mini Schengen”, nego za Berlinski proces. Državni tajnik Njemačke informirao je članove Predsjedništva BiH da inicijativa za regionalnu suradnju “mini Schengen”, o kojoj je također bilo razgovora, ne predstavlja dio Berlinskog procesa. No predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi suprotno i poziva druge zemlje izvan kruga Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije da se priključe. To se ponajprije odnosi na BiH, Crnu Goru i Kosovo. 
- “Otvoreni Balkan” jest povijesna odluka i ja se nadam da ćemo je imati snage ostvariti. Nadam se da će to biti moguće do 2023. godine te da ćemo prionuti na posao. Mnogo toga potrebno je uraditi da ne bi bilo granica k Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. To je izvanredna ideja mira i stabilnosti, nije nametnuta izvana. Vrata su otvorena za sve, mi nikoga nećemo juriti. Neka u Sarajevu i Podgorici objasne kako je kad se čeka na granicama. Njihova je odluka, nismo netko tko bi vršio pritisak. Tko želi, dobrodošao je - rekao je Vučić. No, oko te inicijative unutar BiH nema nikakve suglasnosti. Dapače, žele je potaknuti srpski predstavnici, dok su hrvatski i bošnjački protiv. Uostalom, na poticaj srpskih članova u Vijeću ministara pokušala se progurati ta inicijativa, no sjednica je otkazana kada se shvatilo da će ministri iz reda Hrvata i Bošnjaka biti protiv. BiH se u ovome smislu nalazila na sličnoj prekretnici kakva je bila u prošlosti kada je raspisivan referendum o neovisnosti. U slučaju pak da se ta inicijativa realizira, definitivno bi najtežu poziciju imali Hrvati u BiH. Oni bi u tome savezu bili poput kosovskih Albanaca u bivšoj Jugoslaviji. A vlasti BiH oko toga saveza nisu zapravo napravile bilo kakvu analizu, unatoč tome što je tu obvezu postavilo Predsjedništvo BiH prošle godine prije nego što bi se eventualno počelo s realizacijom.

Potrebna analiza

Predsjedništvo BiH u rujnu 2020. godine zadužilo je Vijeće ministara BiH da “napravi cjelovitu analizu interesa i koristi koje bi BiH imala u slučaju da Bosni i Hercegovini bude, putem službenog dokumenta, ponuđeno pristupanje ‘malom Schengenu’ s posebnim osvrtom na komplementarnost ove inicijative Procesu stabilizacije i pridruživanja EU (SSP) te postojećim aktivnostima koje se provode unutar SEECP-a i RCC-a, Transportne zajednice, CEFTA-e i valjanih bilateralnih sporazuma o slobodnom kretanju ljudi, a sve u svjetlu osnaživanja regionalnog ekonomskog prostora”. Takva analiza trebala je biti urađena u roku od mjesec dana, no gotovo godinu dana poslije ništa nije učinjeno. •

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.