Odžak ove godine obilježava 30 godina od povratka. Značajan je to jubilej koji se obilježava od 8. veljače 1996., kada je, nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma i nakon razgraničenja, dopušten povratak predratnog stanovništva u općinu Odžak. Prvi povratnici bili su pripadnici 102. brigade HVO-a i policije. Suočili su s teškim uvjetima povratka jer zatekli su devastiranu i opustošenu općinu, čak i sa svim odnesenim krovovima domova. Po poznatom posavskom crnom humoru, i kada je najteže, šalimo se na svoj račun, općina Odžak nazvana je "kabriolet". To nije dugo trajalo jer ubrzo je postala obnovljena općina razvoja i potencijala. Prigodnim sadržajima Općina Odžak proslavlja svoj rođendan, prisjeća se dana kada je bilo teško i analizira napredak i urađeno. Sve to bio je povod za razgovor s načelnikom općine Anesom Osmanovićem.
Vecernji.ba: Načelniče, recite nam nešto više o značaju obilježavanja Dana općine Odžak.
- Ovaj datum nije samo broj u kalendaru. To je dan sjećanja na sve one koji su se vraćali na zgarišta, među ruševine, bez sigurnosti, ali s vjerom i ljubavlju prema svom domu. Odžak je preživio zahvaljujući hrabrim ljudima, majkama koje su se vratile s djecom u grad bez ičega, bez struje, vode, trgovine, praktički bez ičega. Naši ljudi su zidali iz pepela, a djeca su odrastala uz teške priče. Ipak, u toj jačini zajedništva općina je rasla i naučila vjerovati u rast iz pepela. I sam sam jedan od tih koji je uživo gledao kako iz pepela niče grad i radovao se svakom novom objektu koji se gradio. Danas Odžak živi i izrasta u jedan moderan grad i to je naš najveći ponos.
Vecernji.ba: Vi ste posebnim prijamom osobit naglasak stavili na branitelje. Zašto je to važno?
- Branitelji su stup našeg grada i naše slobode. Oni su proveli gotovo četiri godine čuvajući mogućnost povratka, prelazili rijeku Savu da tako poruče cijelom nepravednom svijetu - Odžak je naš. Oni su se prvi i vratili. Oni su ti koji su se prvi vratili i pripremili povratak, očistili prostorije devastiranih objekata Doma zdravlja, Općine, policije, vatrogasnog doma. Vijećnica, koja je spaljena neposredno prije povratka, danas simbolizira obnovu i otpornost. Naše useljenje u nju predstavlja snagu, nadu i pobjedu života. Svaki susret s braniteljima trenutak je istine, poštovanja i ponosa. Prijam u obnovljenoj Vijećnici više nije samo protokol, on postaje trajna tradicija zahvalnosti gdje jednostavno, kao institucija, pokazujemo zahvalnost, stavljamo ih u prvi red važnosti, svjesni pogrešaka koje su nanesene ovoj populaciji i kažemo im još jednom - velika vam hvala branitelji.
Vecernji.ba: Odžak se često ističe kao primjer zajedništva Bošnjaka i Hrvata. Kako to danas izgleda u praksi?
- Zajedništvo je srce Odžaka. Bez njega ne bi bilo ni povratka ni obnove. Upravo zahvaljujući tom jedinstvu Odžak danas šalje snažnu poruku suživota i suradnje svih naroda. To je dokaz da se i nakon najtežih vremena mogu graditi mir, razumijevanje i zajednička budućnost. Svima nam je u interesu stvoriti kvalitetan i ugodan život u našem gradu i to nema alternativu. Najveći potencijal Odžaka su ljudi i sačuvani dobri odnosi među narodima. Gotovo da nema problema na nacionalnoj osnovi. Zajedno smo se vratili, zajedno gradili Odžak i samo zajedno možemo opstati. Jedinstveni smo i po tome što su na našim grbovima zajedno ljiljan i šahovnica - simbol zajedničke borbe branitelja koji su rame uz rame branili orašku enklavu. Odžak treba biti model kako se gradi zajednička budućnost.
Vecernji.ba: Izdvojite neke od oblasti vašeg posebnog angažiranja koje su obilježile godinu od proteklog obilježavanja Dana općine.
- Želim reći, prije svega, da smo formirali snažan kolegij i tim koji osjeti odgovornost, radi zajedno i ima jasnu viziju. Projekti su spremni i već se prijavljujemo na javne pozive za njihovu realizaciju. Ako uspijemo realizirati planirano, bit će to veliki iskorak u našoj općini. Završili smo obnovu Male vijećnice - Beledije i u nju uselili Ured načelnika i predsjednice Općinskog vijeća. Obnova je trajala od samog početka povratka, a nama je pripala čast taj dugogodišnji napor okruniti svečanim otvaranjem i vraćanjem pune funkcije ovom nacionalnom spomeniku. Aktivnosti vezane uz rekonstrukciju i revitalizaciju objekta počele su 2008. godine, a dinamika radova ovisila je o financijskim sredstvima koja su bila osiguravana iz različitih izvora (vlada Norveške, Vlada Republike Hrvatske, Federacija BiH, Posavska županija, UNDP i Fondacija Odraz te sredstva Općine). Ukupna vrijednost obnove iznosila je oko 1,300.000 KM. Treba reći da smo uspostavili dobru suradnju s našim susjednim općinama u RS-u i zajednički potpisali memorandum o suradnji uz monitoring Misije OESS-a koji bi trebao rezultirati zajedničkim projektima od interesa za sve ove zajednice.
Vecernji.ba: U proteklom razdoblju realiziran je veliki broj projekata. Što biste posebno izdvojili?
- Uradili smo mnogo uz pomoć svih razina vlasti i naših partnera. Izgrađena je kanalizacija u Brodskoj ulici, uređene su prometnice s nogostupima i odvodnjom u novom naselju koje danas spada među ljepša u regiji. Nastavili smo asfaltiranje lokalnih cesta i obnovu Zanatskog centra uz podršku Županijskog ministarstva prometa i Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Uz potporu Vlade Republike Hrvatske i Županijskog ministarstva prosvjete u tijeku je izgradnja sportske dvorane Male škole. Provodi se i obnova bolničkih odjela u Odžaku, a stižu i kvalitetni bolnički kreveti koje su osigurali naši ljudi velikog srca iz Švicarske, na čemu im iskreno zahvaljujem. Posebno nas raduje dolazak investitora modernog stanovanja, poput projekta "Swiss Park", ali i domaćih građevinara koji su izgradili veliki broj suvremenih stambenih objekata. Bili smo zabrinuti za sudbinu hotela, simbola Odžaka dulje od jednog stoljeća, ali naši domaći poduzetnici još su jednom pokazali svoju hrabrost ulaganja, prepoznali značaj objekta za kvalitetniji život zajednice i odlučili ga obnoviti u moderan kompleks, novi ponos grada.
Vecernji.ba: Općina Odžak prepoznatljiva je i zbog svojeg položaja uz rijeku Savu kao granicu s Europskom unijom. Koliko je važna prekogranična suradnja?
- Iznimno je važna. S općinama u Republici Hrvatskoj imamo snažnu suradnju kroz institucije i mjesne zajednice. Brojni su zajednički projekti, i to konkretni životni projekti povezivanja i unaprjeđenja života. Projektom povezivanja sa Strizivojnom u RH uredili smo nove prostorije vrtića, a s Viljevom i Podravskom Moslavinom obnovljeni su domovi u mjesnim zajednicama Vojskova i Gornja Dubica. To su konkretni primjeri prijateljstva koje daje rezultate.
Vecernji.ba: Infrastruktura i promet sve su važniji čimbenici razvoja. Gdje je danas Odžak u tom pogledu?
- Naša je velika prednost upravo zemljopisni položaj. Ovo je posavsko područje prekrasno, simboliziraju ga ravničarski tereni, ali i blagi brežuljci planine Vučijak, što otvara mogućnosti za turizam i druge oblasti koje se naslanjaju na tu oblast. Danas smo izravno povezani s europskom mrežom autocesta. Iz Odžaka smo za pet minuta na autocesti Zagreb - Beograd, za 40 minuta u Osijeku, a za 20 minuta u Slavonskom Brodu. Prednosti se već osjećaju, posebno tijekom ljetnih odmora jer veliki broj putnika iz središnje Europe prolazi ovim smjerom. Granični prijelaz još čeka kategorizaciju za teretni promet s pratećim sadržajima, što bi dodatno povećalo potencijal ovog prostora. Nažalost, imamo i problema s državnim zemljištem koje bi se moglo staviti u funkciju razvoja, ali, kao i u ostatku zemlje, taj resurs je zakonski nedostupan.
Vecernji.ba: Kada biste trebali izdvojiti jedan projekt koji će obilježiti godinu koja predstoji, što biste izdvojili?
- Jedan od najvećih infrastrukturnih izazova je proširenje kapaciteta vodovoda i osiguranje pitke vode za sva područja, posebno za Gornji Svilaj i dio Pruda. Za Gornji Svilaj već pripremamo projektnu dokumentaciju i očekujemo podršku viših razina vlasti.
Vecernji.ba: Imate li neku posebnu poruku za građane u povodu Dana općine?
- Budite ponosni na svoj grad, cijenite svoje ljude, naše branitelje, njegujte zajedništvo i vjeru u budućnost. Odžak je grad emocija, borbe, sjećanja i nade - grad koji se digao iz pepela. Takvog ga moramo ostaviti generacijama koje dolaze.
Otvori KEKS Pay
