Nakon punih šesnaest mjeseci od posljednjih općih izbora uspostavljena je nova Vlada Hercegbosanske županije i drugi put u njezinu sastavu nema članova vodeće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, što samo potvrđuje tezu da je politički pluralizam moguć, a napose je to važno kod Hrvata, samo ako se otklone strahovi da će ovaj narod biti marginaliziran, pa čak i eliminiran iz vlasti, piše Večernji list BiH. Posebno je to važno za više razine vlasti na kojima su u čak šest navrata Hrvati gorko iskusili svoju manje brojnu poziciju. Čak i unatoč činjenici da su konstitutivan, jednakopravan narod koji mora imati svoje legitimne političke predstavnike u vlasti, što je i sadržaj odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu "Ljubić". Većina u Hercegbosanskoj županiji je pronađena čak i unatoč složenim procedurama da je potrebno imati potporu dvije trećine od 25 zastupnika tamošnje Skupštine.
Pat-pozicija
I dok je mjesecima trajala svojevrsna pat-pozicija jer dvije partnerske stranke, Hrvatski nacionalni pomak i HDZ 1990., nisu mogle doći do broja 17, u međuvremenu su očito uspjele pridobiti dvoje zastupnika HDZ-a BiH koji su pristali podići ruku za novu Vladu Ivana Vukadina. U ranijim pregovorima čak se rasplet u ovoj županiji povezivao s izborom nove Vlade u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. No, s obzirom na to da stariji HDZ BiH u nju nije uključio "devedesetku", postalo je jasno kako neće biti ništa od velike hrvatske koalicije u Hercegbosanskoj županiji. No, ovakav rasplet u HBŽ-u sada je postao isključivo stvar politike i odnosa stranaka, a nikako nacionalne pozicije Hrvata. Tamo su Hrvati, naime, većinski narod i politički pluralizam je poželjan. Zato je primjer Hercegbosanske županije iznimno važan kako bi se s jedne strane posve gurnule ustranu teze o hrvatskome jednoumlju, a s druge pak strane i za potvrdu teze o važnosti otklanjanja prijetnji da će ovaj narod biti preglasan. To se odnosi na donošenja takvih rješenja kojima bi se spriječila manipulacija izbornom izaslanika za federalni Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Preglasavanje Hrvata u Domu naroda rezultat je izravne međunarodne intervencije u izborne propise i Ustav Federacije BiH. Najprije je gotovo prepolovljen broj izaslanika koji se biraju iz županija, a zatim je izmjenama Ustava smanjen broj izaslanika koji su potrebni za izbor federalne Vlade. Zbog toga su Hrvati u dva navrata isključeni iz vlasti, najprije 2000. godine uz asistenciju SDP-a i međunarodne administracije, a slično se ponovilo i 2010. godine kada je pak u tome SDP-u asistirao SDA. Slično su bošnjačke stranke planirale 2018. Slično je prijetilo i 2022. da se Hrvate izgura iz federalne vlasti, što se ipak ne bi u konačnici dogodilo jer bi za realizaciju takvoga plana nedostajao jedan glas.
Schmidt i Komšić
No, svejedno je daljnje antagoniziranje odnosa Hrvata i Bošnjaka spriječio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, koji je nametnuo izmjene Izbornog zakona koje su smanjile mogućnost da bošnjačke stranke s podobnim Hrvatima isključe ovaj narod iz vlasti. No, svejedno je tom prigodom nanio i štetu Hrvatima time što je oslabio ulogu Doma naroda Federacije BiH. Istodobno, na razini Predsjedništva i dalje postoji realna mogućnost da se Hrvatima ponovno nametne član državnoga vrha već na izborima 2026. godine. Čak i unatoč tome što se Željko Komšić ne može ponovno kandidirati na izborima. Zapravo, njegovo ime nije ni važno, nego je on postao dijagnoza stanja, zbog čega su Hrvati stalno u grču pa ne mogu slobodno birati svoje političke predstavnike. U tome kontekstu iznimno je važna uloga međunarodne zajednice koja ignorira frustracije najmanje brojnog konstitutivnog naroda. Zato je kapitalno važno otklanjanje prijetnje kako bi Hrvati mogli slobodno i bez grča birati. Baš kao što je bio slučaj s Hercegbosanskom županijom.
