Prošlu su godinu građani BiH završili grcajući u rekordnoj inflaciji, spajajući jedva kraj s krajem i boreći se da plaća pokrije mjesečne troškove. Računi za režije su veći, kad je riječ o hrani, nikada ne znamo kolike ćemo cijene zateći kada uđemo u trgovinu, a plaća je većini građana ostala ista, piše Večernji list BiH.
Posebno je teško onima koji imaju kredit, a većina ga ima. Uz sva ostala opterećenja, i kamate na kredite su rasle, nažalost, i dalje rastu.
Fiksne kamate
Već dugo najavljivani rast kamatnih stopa u BiH polako je počeo s provedbom. Iako je to loša vijest za građane, dobra je stvar u tome što kamatne stope neće rasti za kompanije. Prosječna efektivna kamatna stopa (EKS) na kredite banaka sa sjedištem u Federaciji BiH u prvom tromjesečju ove godine bila je 3,71 posto. Na početku, ali i na kraju prošle godine ta je stopa bila 3,59 posto. Međutim, razlike su veće ako se razdvoje krediti gospodarstvu i stanovništvu. Prosječni EKS na kredite gospodarstvu na početku ove godine je 2,54 posto, za razliku od lanjskih 2,57 posto, što znači da je došlo i do blagog pada.
S druge strane, prosječni EKS na kredite stanovništvu porastao je na 6,45 posto sa 6,16 od kraja prošle godine odnosno 5,99 posto s početka 2022., piše Biznis info. Rast kamatnih stopa na dugoročne kredite, uglavnom stambene, evidentan je od prošle godine, a značajniji rast je od početka ove godine. Mediji su ranije pisali o slučaju u kojem je jednom Banjolučaninu za stambeni kredit povećana rata za 120 KM od 1. siječnja. Ugovorena rata kredita prije pet i pol godina bila mu je 501 KM. Nakon prvog usklađivanja s euriborom, rata od kolovoza prošle godine povećana je za 12 KM, a od 1. siječnja dobio je otplatni plan po kojem rata iznosi 639 KM. Zbog straha od daljnjeg rasta kamate na kredit, koji je vezan uz euribor, s bankom je dogovorio fiksnu kamatnu stopu. Smanjio je razdoblje otplate, ali mu je rata sada 700 KM. Već je ranije najavljeno da građani i gospodarstvenici koji s bankama imaju ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu na kredite mogu ponovno očekivati rast mjesečnih rata. Takav je scenarij na domaćem bankarskom tržištu neizbježan jer je Europska središnja banka (ESB) ponovno povećala kamatnu stopu. - Radi obuzdavanja inflacije ESB je povećavao kamatne stope, a takve promjene na našem tržištu mogu utjecati na kredite koji uključuju promjenjivu kamatnu stopu. Do takvih promjena dolazi uslijed promjena međubankarskih referentnih kamatnih stopa koje se koriste za određivanje konačne stope za ugovore s promjenjivom kamatnom stopom, što je najčešće euribor - kazali su ranije iz Agencije za bankarstvo RS-a.
Kamate na štednju
S druge strane, banke u BiH koje su klijentima povećale kamate na kredite uopće ne povećavaju kamate na depozite i štednju. Kamata na štednju gotovo da i ne postoji.
- Otprilike, za koliko se povećao euribor, za toliko bi se trebala povećati kamata na depozite. Kod nas se to nije dogodilo jer naše banke, uvjetno rečeno, imaju previše depozita i nemaju potrebe povećavati kamatu dok imaju više depozita. To što nije u skladu s inflatornim kretanjima, pa svaka banka ima svoju politiku i radi ono što bi mogla i trebala kako bi bila sigurnija i imala veću profitabilnost - kazao je za Srpskainfo Berislav Kutle, direktor Udruge banaka BiH. To je, kako kaže, stvar ponude i potražnje.
S druge strane, banke, prema njegovim riječima, imaju mogućnost povećanja kamata na kredite jer je najveći broj kredita s promjenjivom stopom vezan uz euribor koji sada raste. - Čim se povećava euribor, banka ima pravnu mogućnost da diže kamatne stope, a to ne znači da treba i mora. Sve ovisi o tržištu - kazao je.
