U Europskoj uniji danas je gotovo nemoguće pronaći mladu osobu koja nije svakodnevno spojena na internet – i to doslovno. Prema najnovijim podacima Eurostata, čak 97 posto Europljana u dobi od 16 do 29 godina koristi internet svaki dan, bez iznimke, piše Večernji list BiH. Taj broj ne čudi – generacija Z odrasla je uz pametne telefone i Wi-Fi kao osnovnu potrebu, odmah nakon zraka i vode.
Generacijski jaz
Iako su mladi gotovo posvuda digitalno prisutni, Hrvatsku posebno izdvaja najveći generacijski jaz u korištenju interneta u cijeloj Europskoj uniji – čak 20 posto razlike između mlađih i starijih korisnika. Drugim riječima, dok su mladi neprekidno online, starije generacije još uvijek povremeno “guglaju” kad im netko pokaže. Za usporedbu, u Irskoj i Nizozemskoj ta razlika je tek jedan posto, a u Danskoj dva - što znači da su tamo i bake već na FaceTimeu, dok u Hrvatskoj još ima onih koji internet koriste samo “ako baš moraju”. Digitalni svijet nije samo prostor zabave, Eurostat je zabilježio i zanimljive razlike u korištenju društvenih mreža. U Europskoj uniji 88 posto mladih svakodnevno koristi Facebook, TikTok, Instagram i slične platforme, dok je to slučaj kod 65 posto ukupne populacije. Mladi u Hrvatskoj tu ne zaostaju, ali stariji dio društva znatno kaska. Po udjelu mladih na društvenim mrežama prednjače Češka (99 posto), Grčka i Cipar (98 posto), dok su najrezerviraniji Talijani, Nijemci i Slovaci (84 posto). Zanimljivi su i podaci o građanskom angažmanu na internetu - online peticije, e-konzultacije i slične aktivnosti.
Hrvatska se i tu ističe: 14 posto više mladih u odnosu na starije uključuje se u digitalne građanske aktivnosti, što je jedan od najviših rezultata u Europskoj uniji. A kad je riječ o digitalnoj pismenosti, Hrvatska ponovno iskače. Mladi Hrvati, osobito žene, prednjače u osnovnim digitalnim vještinama - čak ih 94 posto mladih žena posjeduje naspram 80 posto muškaraca iste dobi. Ta razlika, najveća u cijeloj Europskoj uniji, ide u korist žena. U većini drugih zemalja razlike su znatno manje ili čak idu blago u korist muškaraca, kao u Njemačkoj, Rumunjskoj ili Estoniji. Dok europska statistika pokazuje kako se digitalni jaz među generacijama i regijama postupno zatvara, u BiH taj jaz još uvijek ima vrlo opipljive konture - i to ne samo generacijski nego i geografski te ekonomski. Pa je sagledan s više razina i s više strana. Prema istraživanju Agencije za statistiku BiH, računalo posjeduje 66,6 posto kućanstava, dok ih čak trećina nema ovaj osnovni digitalni alat. Gradovi, odnosno urbane sredine u BiH, stoje nešto bolje - tamo računalo ima 68,1 posto kućanstava, no u ruralnim područjima, odnosno selima, broj pada na 59,9 posto. Zanimljivo je kako prisutnost djece “podiže signal”: u kućanstvima s djecom mlađom od 16 godina čak ih 90,7 posto posjeduje računalo, dok je taj postotak u kućanstvima bez djece svega 55,2. Financijska slika dodatno pojačava podjele: među kućanstvima s primanjima većim od 2500 KM, njih 87,5 posto ima računalo, dok samo 48,3 posto onih s prihodima do 1000 KM ima taj luksuz.
Što najčešće koriste
Kada je riječ o internetu, brojke su nešto optimističnije kada su podaci za BiH u pitanju. Internetski priključak ima 81,6 posto kućanstava, dok 18,3 posto njih još uvijek ostaje izvan mreže. Gradovi ponovno vode s 86,2 posto, dok je u ruralnim područjima pristup nešto niži - 82,7 posto. I ovdje je prisutnost djece ključna: gotovo sva kućanstva s djecom mlađom od 16 godina imaju internet, dok je taj udio znatno manji u domovima bez djece.
I tu ponovno ekonomija diktira pristup - kod kućanstava koja zarađuju više od 2500 KM čak 99 posto ih ima pristup internetu. U onima s prihodima do 1000 KM taj broj pada na 68,1 posto. No pristup internetu nije jedini izazov - način korištenja interneta također pokazuje razlike među generacijama u BiH. Stariji od 65 godina koriste internet uglavnom za videopozive - da pozdrave unuke ili razgovaraju s djecom koja rade u inozemstvu. Mladi, očekivano, uz to, koriste i Viber, WhatsApp, društvene mreže i aplikacije za zabavu. Prema jednom od ranijih istraživanja agencije, bilo je vidljivo kako veći broj muškaraca koristi internet u odnosu na žene, ali je to bilo neznatno u postocima. Tako bi se sada već vrlo lako moglo dogoditi da žene i prednjače. Internetsko bankarstvo, kao jedan od pokazatelja digitalne uključenosti u svakodnevne usluge, najpopularnije je među osobama u dobi od 25 do 34 godine - s udjelom korisnika od 48,4 posto.
Ovi podaci jasno pokazuju kako digitalna uključenost u BiH nije samo pitanje tehnologije već i pitanje djece, prihoda i poštanskog broja. Dok mladi prate europske trendove i sve više “žive online”, starije i siromašnije skupine još uvijek ostaju u digitalnoj sjeni. A dok god te razlike postoje, digitalni svijet ostat će privilegij - a ne standard. No, i BiH želi ići ukorak s razvijenim zemljama pa se sve više radi na digitalizaciji. Vrlo brzo će određene stvari biti dostupne i moguće dobiti ili izvršiti samo u digitalnom obliku. Počevši od vađenja raznih dokumenata do plaćanja.
Stoga digitalna pismenost mora i za građane BiH biti u budućnosti prioritet. Edukacija je po tom pitanju nužna ili će BiH i po tom pitanju ostati u mraku jer je digitalizacija u Europi i svijetu već realnost.
Otvori KEKS Pay
