Iako su međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika (OHR) napravili pogreške tijekom provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma, a neke intervencije izazvale su političke i moralne dileme, korištenje Bonskih ovlasti bilo je nužno kako bi Bosna i Hercegovina dobila osnovne elemente funkcionalne države, rekao je povjesničar i stručnjak za međunarodne intervencije Kristóf Gosztonyi u intervjuu za Fenu, uoči sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) 3. i 4. lipnja, na kojoj će se, kako se očekuje, raspravljati o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Gosztonyi, koji je radio u OHR-u u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2002. godine, danas radi kao istraživač i konzultant za Europsku inicijativu za stabilnost (ESI), a na ovogodišnjem History Festu u Sarajevu održat će predavanje pod nazivom "Razvoj strategije provedbe Daytona: Od Carla Bildta do Paddyja Ashdowna".
U intervjuu za Fenu naglašava da je jedna od ključnih poruka njegovog predavanja da se razvoj Bosne i Hercegovine nakon rata ne može razumjeti bez razmatranja ograničenja samog daytonskog ustavnog okvira.
- Mislim da je ključna poruka da je, unatoč svim pogreškama međunarodne zajednice i činjenici da neki potezi možda nisu uvijek bili moralno neupitni, okvir uspostavljen Daytonskim sporazumom 1995. bio takav da je stvaranje funkcionalne države bilo gotovo nemoguće - rekao je Gosztonyi.
Prema njegovim riječima, tijekom provedbe mira međunarodna zajednica suočila se sa složenom situacijom u kojoj su domaći politički akteri imali različite vizije budućnosti države i često nisu bili spremni na suradnju.
- Strukture donošenja odluka bile su izuzetno komplicirane. Kada imate dvije stranke koje ne dijele istu viziju države i koje ne surađuju u provedbi sporazuma, teško je pronaći izlaz iz političke pat-pozicije. Stoga smatram da nije bilo druge opcije nego dodijeliti Bonske ovlasti visokom predstavniku i postupno ih koristiti - rekao je.
Posebno naglašava da se danas često zaboravlja da prvi visoki predstavnici nisu odmah pribjegli snažnom intervencionizmu.
- Bonske ovlasti nisu korištene preko noći. Visoki predstavnici su vrlo pažljivo i postupno počeli koristiti te instrumente. Prvo, kako bi uspostavili osnovne simbole zajedničke države - zastavu, valutu, registarske pločice i druge elemente bez kojih je teško zamisliti funkcioniranje države. Nakon toga, fokus je bio na podršci povratku izbjeglica, a zatim na uspostavljanju ključnih državnih institucija - objasnio je.
Prema njegovoj procjeni, upravo je u tom razdoblju postavljen institucionalni okvir koji je omogućio Bosni i Hercegovini da funkcionira kao moderna država.
- Korak po korak, uspostavljane su institucije bez kojih nijedna moderna država ne može postojati. Zato smatram da je korištenje bonnskih ovlasti bilo nužno - izjavio je.
Istovremeno, Gosztonyi ne bježi od činjenice da su međunarodne intervencije pokrenule ozbiljna pitanja o odnosu između demokracije i međunarodnog upravljanja.
- Demokracija je dijelom uspostavljena sredstvima koja nisu uvijek bila u potpunosti demokratska. Postojale su odluke i ponašanje međunarodnih dužnosnika koji se mogu dovesti u pitanje. To je legitimna tema za raspravu. Međutim, kada se pogleda šira slika, mislim da bez takvih intervencija ne bi bilo moguće prevladati blokade koje su postojale u sustavu - smatra.
Govoreći o razvoju strategije OHR-a od mandata Carla Bildta do Paddyja Ashdowna, Gosztonyi ocjenjuje da su se pred kraj tog razdoblja dogodile promjene koje su temeljno izmijenile izvorni duh Daytonskog sporazuma.
- Rekao bih da se tada dogodila svojevrsna tiha revizija Daytona. Odluke OHR-a i nametnuti propisi korišteni su za promjene koje su po svom značaju bile gotovo ustavne. Bio je to pokušaj da se država učini funkcionalnijom nego što je bilo predviđeno izvornim tekstom sporazuma - istaknuo je.
Na pitanje koliko se Bosna i Hercegovina promijenila otkako je radio u OHR-u, Gosztonyi odgovara oprezno, naglašavajući da se posljednjih godina više bavi povijesnim istraživanjem nego izravnim praćenjem političkih događaja.
- Moram priznati da se osjećam pomalo nelagodno kada komentiram aktualnu situaciju. Posljednjih godina puno sam više usredotočen na prošlost nego na sadašnjost. Moje poznavanje trenutne političke dinamike nije dovoljno detaljno da bih izvukao kategoričke zaključke - rekao je.
Međutim, vjeruje da su do kraja mandata Paddyja Ashdowna bili uspostavljeni temelji relativno funkcionalne države.
- Mislim da su do tada bili izgrađeni osnovni temelji države. To je omogućilo kasnijim visokim predstavnicima da igraju mnogo povučeniju ulogu od svojih prethodnika - rekao je.
Ovaj razvoj događaja, dodaje, bio je i posljedica promjenjivih prioriteta glavnih međunarodnih aktera.
- Pažnja međunarodne zajednice tada se usmjerila na Irak, Afganistan i druga krizna područja. Ali istovremeno je postojalo uvjerenje da su osnovne institucije u Bosni i Hercegovini već uspostavljene i da mogu funkcionirati bez intenzivnog međunarodnog angažmana - izjavio je.
Po njegovom mišljenju, dolaskom Christiana Schmidta okolnosti su se ponovno značajno promijenile.
- Moje je mišljenje da je Schmidt došao u vrijeme kada temelji uspostavljeni do 2004. ili 2005. više nisu bili dovoljni. Centrifugalne političke snage postale su puno smjelije i jače. Zato je morao ponovno naučiti lekcije prvih visokih predstavnika i vratiti se korištenju bonnskih ovlasti - smatra Gosztonyi.
Dodaje da podržava način na koji je Schmidt koristio te ovlasti.
- Mislim da je, nakon što je bolje razumio političku situaciju u zemlji, bonnske ovlasti koristio na dobar način i u skladu s izazovima s kojima se suočavao - rekao je.
Govoreći o budućnosti međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Gosztonyi podsjeća na prijedloge bivših visokih predstavnika Carla Bildta i Wolfganga Petritscha da se postupno ukine institucija visokog predstavnika i ponudi Bosni i Hercegovini jasna europska alternativa.
- Ovo je ideja koja zaslužuje ozbiljno razmatranje. Međutim, nisam siguran da bi takav pristup mogao dati rezultate u današnjoj geopolitičkoj situaciji. Živimo u puno nestabilnijem međunarodnom okruženju nego prije dvadeset godina - upozorio je.
Stoga smatra da bi sigurnija opcija u ovom trenutku bila zadržati snažnog visokog predstavnika, a istovremeno otvoriti kredibilnu europsku perspektivu.
- Nadam se da se proces proširenja Europske unije ponovno pokreće, barem kada je riječ o Crnoj Gori i nekim drugim zemljama zapadnog Balkana. Ali istovremeno mislim da Bosni i Hercegovini trebaju ozbiljne ustavne reforme kako bi postala država koja može u potpunosti samostalno upravljati svojim razvojem - rekao je.
Na pitanje koliko je teško postići politički konsenzus u Bosni i Hercegovini bez intervencija visokog predstavnika, Gosztonyi je naglasio da argumenti kritičara OHR-a nisu bili potpuno neutemeljeni.
- Postojanje visokog predstavnika ponekad zaista potiče političare da teške odluke prepuste nekome drugome. Čak i kada privatno podržavaju reforme, lakše im je čekati da ih OHR nametne - rekao je.
S druge strane, dodaje, iskustvo mu govori da su političke blokade često toliko jake da ih je gotovo nemoguće prevladati isključivo domaćim političkim dogovorom.
- Razgovarao sam s političarima koji su imali značajnu podršku u parlamentima, ali ne dovoljnu da prevladaju mehanizme blokade. Ako relativno mala politička ili etnička skupina može zaustaviti reformu, onda je provođenje promjena izuzetno teško - smatra.
Kao jedan od rijetkih uspješnih primjera snažnog vanjskog poticaja navodi proces liberalizacije viznog režima.
- To je jedan od rijetkih trenutaka koje pamtim kada su vanjski poticaji uspjeli motivirati političke aktere iz svih stranaka i svih dijelova zemlje da zajedno rade na zajedničkom cilju - rekao je.
Međutim, nije siguran da bi čak i vjerodostojna perspektiva članstva u Europskoj uniji danas proizvela isti učinak.
- Jedan moj kolega je jednom rekao da u mnogim zemljama političke elite javno govore da žele članstvo u Europskoj uniji, ali zapravo ga ne žele jer bi im to otežalo ostanak na vlasti. Mislim da u toj procjeni ima puno istine - izjavio je.
Kao ilustraciju naveo je i primjer srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
- Srbija formalno govori o europskim integracijama, ali često svjedočimo potezima koji idu u suprotnom smjeru od reformi koje Europska unija očekuje. Stoga nisam siguran da bi sama europska perspektiva bila dovoljna za stvaranje političkog zamaha potrebnog za duboke reforme u Bosni i Hercegovini - zaključio je Gosztonyi.
Otvori KEKS Pay
