Ključno pitanje za Bosnu i Hercegovinu nije hoće li Christian Schmidt dobiti nasljednika ni tko bi mogao preuzeti funkciju visokog predstavnika, već kako će domaći politički akteri tumačiti promjene u odnosima među međunarodnim partnerima i kakve će poteze povlačiti na osnovu tih procjena. Ocjenjuje to politički analitičar Adi Ćerimagić, koji u osvrtu na aktualne razgovore o budućnosti OHR-a navodi da bi već ovog tjedna mogao biti pokrenut proces izbora novog visokog predstavnika. Istovremeno, upozorava da pregovori koji se vode među članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) nadilaze samo pitanje Schmidtova nasljednika i otvaraju raspravu o budućoj ulozi OHR-a u Bosni i Hercegovini, javlja N1.
Međutim, pregovori se, prema njegovoj ocjeni, ne vode samo o imenu budućeg visokog predstavnika. Tjednima članovi tijela zaduženog za imenovanja, odnosno Upravnog odbora PIC-a, raspravljaju o pitanjima koja daleko prevladavaju samu sukcesiju. Među njima su dileme treba li se sljedeći mandat fokusirati na agendu 5+2 ili prvenstveno na pitanje državne imovine, treba li korištenje bonskih ovlasti ostati isključivo u rukama visokog predstavnika ili zahtijevati konzultacije s Upravnim odborom, odnosno njegovo odobrenje te treba li mandat idućeg visokog predstavnika biti vremenski ograničen.
Otvoreno je i pitanje što nakon toga te hoće li biti imenovan još jedan nasljednik ili bi OHR trebao biti zatvoren, postupno ukinut ili transformiran. Ćerimagić navodi da su pojedini prijedlozi već naišli na otpor, ali da nijedan nije u potpunosti odbačen.
U osvrtu ukazuje i na rastuće transatlantsko nepovjerenje. Kako navodi, pojedini europski akteri smatraju da je učinkovito djelovanje u Bosni i Hercegovini i dalje teško zamisliti bez podrške SAD-a. Istovremeno, prisutna je nelagoda zbog namjera Washingtona. Prema njegovim riječima, brze promjene politika, potaknute lobističkim aktivnostima i financijskim interesima, otvorile su pitanje jesu li pojedine odluke vođene širim strateškim razmatranjima ili prvenstveno osobnim i financijskim interesima.
Ćerimagić smatra da veliki broj imena koja se pojavljuju u javnosti predstavlja posljedicu, a ne suštinu pregovora. Prema njegovoj ocjeni, različite prijestolnice koriste proces izbora novog visokog predstavnika kako bi testirale stavove drugih aktera i ostvarile šire ciljeve vezane uz međunarodnu ulogu u Bosni i Hercegovini.
Na kraju poručuje da budućnost Bosne i Hercegovine ne ovisi o jednom visokom predstavniku. Kao argument navodi da tijekom ozbiljnih izazova koji su dolazili iz Banje Luke 2021./2022. i 2025. godine bonske ovlasti nisu bile instrument korišten za zaštitu mira ili ustavnog poretka. Umjesto toga, tvrdi da je pritisak bio vođen koordiniranim signaliziranjem crvenih linija i mogućih posljedica od međunarodnih aktera, uz reakcije domaćih političkih aktera.
"Ključno pitanje u Sarajevu ovoga tjedna nije hoće li biti nasljednika, ni tko će to biti. Riječ se o tome kako će lokalni akteri protumačiti promjenjive međunarodne odnose – i djelovati na osnovo tih percepcija", zaključio je Ćerimagić.
Otvori KEKS Pay
