Globalni trgovinski rat odrazio bi se i na globalni ekonomski rast, što ujedno znači usporavanje ekonomskog rasta Eurozone koja je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, te bi se na taj način negativno implicirao i na bh. gospodarstvo, rečeno je Feni iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ističu da bi, ukoliko dođe do trgovinskog rata, najpogođeniji bio američki tehnološki sektor, posebno proizvodnja čipova i poluvodiča.
Iz VTK-a BiH navode da strahovanja od trgovinskog rata pritišću tržište već više od mjesec dana, otkako je američki predsjednik Donald Trump prvi put najavio uvođenje carina na uvoz čelika i aluminija, a Kina najavila protumjere jer bi te protekcionističke mjere mogle naštetiti rastu globalne ekonomije.
Podsjećaju da Kina optužuje SAD za agresiju, provodeći protekcionističke mjere dok se trgovinski partneri godinama žale kako Kina podržava nefer praksu prema stranoj konkurenciji, te su u zadnjih mjesec dana javno progovorili o problemima među vodećim ekonomskim silama. Ono što je sigurno, odnosi među njima neće više biti isti.
Iz VTK-a BiH naglašavaju da bi trgovinski rat imao domino efekat na globalnu ekonomiju, pa je realno očekivati da se ustabile trgovinski odnosi, obzirom na moguće negativne posljedice ukoliko bi se odigrao suprotan scenarij. Po njihovom mišljenju, eskalacija odnosa nije vjerojatna i, za sada, ne prijeti izbijanje trgovinskog rata.
Kratko nakon velikog kraha na Wall Streetu - 1930. na snagu je stupio porezni zakon poznat kao Hawley-Smoot Tariff Act na osnovu kojeg je na više od 20.000 proizvoda iz uvoza znatno podignuta carina, te je dodatno pogoršana Velika depresija s početka 20. stoljeća.
Kao odgovor na tadašnji agresivni protekcionizam SAD-a ostali narodi su usvojili uzajamne mjere kako bi zaštitile svoje industrije, što je globalno produbilo krizu. Iz VTK su naglasili da je to povjesni primjer kako iz trgovinskog rata nitko ne može izaći kao pobjednik bez narušavanja ravnoteže globalne ekonomije.
