Zastupnik u Europskom parlamentu i predsjedatelj EU izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier izjavio je kako uopće ne dvoji o tome da je budućnost Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, ali bi želio da to ide brže. On je u razgovoru sa skupinom novinara iz BiH, koji su protekli tjedan boravili u studijskom posjetu institucijama Europske unije u Bruxellesu, kazao kako nije nikakva tajna da je ovaj novi geopolitički trenutak zbog kojeg je i Europska unija ponovno stavila na dnevni red proširenje došao nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Reforme i uvjeti EU
- To sada treba iskoristiti. Zemlje zapadnog Balkana imaju sada priliku - kazao je Stier te dodao kako su neke zemlje to jako dobro iskoristile. Pohvalio je Albaniju koja je, kako je kazao, napravila ogroman napredak. Podsjetio je kako je nedavno otvorila i posljednji klaster pregovaračkih poglavlja. - U vrlo kratkom roku pokazala je kako se može ići prilično brzo te tako i svojim građanima poslati poruku - “isplati se”. Treba se, naravno, puno raditi, ali to je nadohvat ruke ako postoji politička volja i ako se ide tempom koji je moguć - kazao je Stier. Izrazio je želju da sve zemlje zapadnog Balkana iskoriste ovu priliku, “a konkretno bi najviše želio, kao šef Izaslanstva za BiH, da to učini Bosna i Hercegovina”. - Sva naša istraživanja pokazuju da i kod Bošnjaka, i kod Srba, i kod Hrvata i kod ostalih građana u BiH, u jednom i u drugom entitetu, ogromna većina ljudi vidi budućnost BiH u EU. Dakle, taj konsenzus u društvu postoji bez obzira na sve probleme. Stoga trebaju i političke institucije to prepoznati, artikulirati i ubrzati taj put prema EU - poručio je Stier. Govorio je i o ulozi glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom, kazavši kako je glavni pregovarač točka s kojom će Europska unija, odnosno Europska komisija uime cijeloga EU-a pregovarati s BiH. - Razumije se, po prirodi stvari, da mora biti u vrlo uskoj suradnji s izvršnom vlasti, da on mora znati što rade u Vijeću ministara BiH, što se radi u svakom resoru. Ali isto tako, razumije se da će se te reforme u jednom trenutku morati pretvoriti u zakone. Stoga mora imati i većinu, odnosno potporu i u Parlamentarnoj skupštini BiH - u jednom i u drugom domu, kako bi se te reforme poslije mogle pretočiti u konkretne zakone - istaknuo je Stier. Kazao je kako je bitno da glavni pregovarač bude stručna osoba “koja zna o materiji, koja može dobro predstavljati zemlju, koja može dobro artikulirati stajališta”.
Prema njegovim riječima, jasno je da ta stajališta mora donijeti i Vijeće ministara jer ono ima tu izvršnu funkciju. Jasno je, isto tako, da mora imati i potporu Parlamenta BiH. - Ne mogu zamisliti da imate glavnog pregovarača, a koji ne bi komunicirao s Vijećem ministara. Jednostavno, to ne bi funkcioniralo. Ali, isto tako, jasno je da, kada se određene stvari dogovore, pa se moraju onda i određeni zakoni donijeti, mora postojati i ta većina u Parlamentu BiH, u jednom i u drugom domu, da se to pretvori u zakone - kazao je Stier. Kada je riječ o usvajanju Zakona o VSTV-u i zakona o sudovima koji su, osim imenovanja glavnog pregovarača, uvjet za otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom, Stier je kazao da, što se tiče ta dva konkretna zakona, jedan je imao mogućnost da već bude usvojen u Parlamentu. Dodao je da to, nažalost, nije bio slučaj, ali to ne znači da je tu priča završena. - Treba se raditi na tome. Mislim da je i tu, na neki način, test zrelosti da se pronađe način kako da se usvoje ta dva zakona, da budu u skladu i s pravnom stečevinom i jednostavno to omogući otvaranje pristupnih pregovora - kazao je Stier.
Poticati dijalog i dogovor
U susretu s novinarima iz BiH govorio je i o tome što će u idućem razdoblju biti u fokusu rada Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom koju predvodi. - Za nas je iznimno važno da se parlamentarna dimenzija u suradnji između Europske unije i BiH nastavi redovitim ritmom. Nakon što smo u rujnu imali sastanak u Sarajevu, sada je red da kolege iz BiH dođu u Europski parlament. Jasno je da bi se očekivalo do tada da su već otvoreni pregovori. Očekujemo da možemo konstatirati da su se ispunili uvjeti, da su još ta dva preostala zakona iz domene pravosuđa, kao i imenovanje glavnog pregovarača, ispunjeni kao uvjeti i da se onda održi međuvladina konferencija te otvore pristupni pregovori s Europskom unijom. To bi bilo sasvim sigurno ono što bismo mi očekivali - kazao je Stier. Dodao je da će, ako to do tada ne bude još realizirano, razgovarati s kolegama iz Parlamenta BiH kako bi poticali dijalog i dogovore kako bi moglo doći do otvaranja pristupnih pregovora. Stier je naveo da i druge zemlje koje, isto tako, imaju složene strukture, koje imaju i decentralizirane sustave, ipak uspijevaju ispuniti sve potrebne uvjete.
- U krajnjoj liniji, to jest test koji pokazuje zrelost zemlje da se sutra može nositi s izazovima i dužnostima koje članstvo donosi. Mislim da je Direkcija za europske integracije učinila jedan važan posao i morat će se i dalje administrativno jačati kako se bude napredovalo u pregovorima. Niz je drugih zemalja, osim ove naše parlamentarne dimenzije, koje su spremne pomoći i dati svoju ekspertizu. Neki to već čine. Sigurno je da će pratiti Bosnu i Hercegovinu i pomoći u tom segmentu da bi se ojačali i vlastiti kapaciteti kako bi se moglo odgovoriti na sve izazove koje pristupni pregovori nose sa sobom, a sutra i članstvo - istaknuo je Stier. Kaže da su jako zadovoljni time što upravo ova parlamentarna dimenzija, gdje se sastaju redovito, najmanje dva puta godišnje, parlamentarci iz BiH i Europe, otvara platformu gdje ljudi iz različitih država članica EU-a, kao i kolege iz BiH, iz različitih političkih stranaka i uvjerenja, mogu razmijeniti mišljenja, ali, isto tako, vidjeti koje su zajedničke točke.
- Na taj način, kroz dijalog, potičemo da se stvori i kultura dogovora jer i unutar EU-a morate uskladiti 27 različitih nacionalnih pozicija kako biste donijeli određene odluke. Kultura dogovora itekako je potrebna, a ona se počne uvježbavati upravo u ovim prvim koracima kada se otvaraju pristupni pregovori - naveo je Stier. Osvrnuo se i na Plan rasta za zapadni Balkan te kazao kako očekuju da se ide naprijed, “da BiH doista može i doći do tih sredstava koja su namijenjena, koja je Parlament odobrio da budu namijenjena upravo Planu rasta i u ovom konkretnom slučaju za reforme koje se moraju provesti u Bosni i Hercegovini, koje je Vijeće ministara dostavilo Europskoj komisiji”. - Ideja je da se ne čeka punopravno članstvo, nego da Bosna i Hercegovina te svi ljudi u BiH mogu već osjetiti određene prednosti članstva u Europskoj uniji i prije samog članstva. Kako? Tako što se zemlja postupno već integrira u određene europske politike. Mislimo da će to, i što se tiče zelene tranzicije, digitalne tranzicije, u biti modernizacije i ekonomije i društva, doprinijeti da i sam standard u BiH bude bolji, što će onda ljudi moći osjetiti - kazao je Stier. Prema njegovim riječima, postoje i neke druge inicijative. - Mislimo da bi trebalo itekako raditi na tome da se ubrza, primjerice, korištenje roaminga, odnosno, bolje rečeno, da se ne mora plaćati roaming. Zašto bi to bilo ograničeno samo na regiju zapadnog Balkana, zašto i vi iz BiH ne biste mogli telefonirati bez roaminga, na primjer, druge zemlje zapadnog Balkana, ali, ako već zovete Zagreb, Ljubljanu, Beč, München, onda se plaća roaming. To je nešto za što već postoji ideja, ali ide presporo. To možemo i morali bismo ubrzati kako bi i građani osjetili prednosti europske integracije - smatra Stier.
Ubrzati procese u BiH
Upitan o tome koliko je trenutačna situacija u Bosni i Hercegovini povoljna za njezin europski put, Stier je podsjetio da je, kada su imali posljednju sjednicu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH u Sarajevu, tada na dnevnom redu bila Reformska agenda i rasprava hoće li se usvojiti ili neće. - Na kraju je Vijeće ministara BiH, unatoč svim poteškoćama, uspjelo naći način kako doći do toga da odobri tu Reformsku agendu i uputi u Bruxelles. Danas je izazov kako ispuniti preostale uvjete za otvaranje pregovora, ali mislim da imamo i to iskustvo. Imamo iskustvo, primjerice, u potpisivanju sporazuma s Frontexom. Isto, dugo se čekalo. Dakle, pronađe se na kraju put. Ono što bih napomenuo je da se, s obzirom na to da to jest ono što više od 70 posto ljudi u BiH želi - priključivanje Europskoj uniji - ne čeka toliko i ne gubi vrijeme. Na kraju se dođe do rješenja, ali se izgubi puno vremena. Stoga, potrebno je ubrzati procese. Uopće ne dvojim o tome da je budućnost BiH u Europskoj uniji, ali bih želio da to ide brže - zaključio je zastupnik u Europskom parlamentu i predsjedatelj EU izaslanstava za odnose s Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier u razgovoru s novinarima iz BiH. •
Otvori KEKS Pay
