Moraju li mladi u Njemačkoj više brinuti za svoju budućnost nego generacija tzv. „boomera", onih rođenih u šezdesetima, kad su oni u osamdesetima i devedesetima bili u njihovim godinama? Ili bi obje generacije trebale zajedno prosvjedovati?
Masovni prosvjedi mladih u Njemačkoj i Europi stvaraju dojam kako su izgledi za budućnost mlađe generacije osobito mračni. No je li to doista tako? Suočava li se generacija Z s većim izazovima nego što su ih imali njihovi vršnjaci devedesetih godina? Što povezuje, a što dijeli te dvije generacije?
„Naravno da bi bilo opravdano pitati: je li i vama tada bilo teško?", smatra Simon Schnetzer u razgovoru za DW. „Ali mladi ljudi vide da je njima sada teško i zato kažu da im je potrebna podrška", piše DW.
Schnetzer je autor godišnje studije „Mladi u Njemačkoj“, a za njega je ključno pitanje nakon nedavnih prosvjeda: „Jesmo li mladima stvorili preduvjete kako bi oni, s punim povjerenjem u budućnost, nastavili živjeti i raditi i financirati ovaj sustav?"
Njegov odgovor je jasan: ne, nismo. Pogled na statistiku pokazuje da su i generacija Z i boomeri pogođeni društvenim promjenama, premda u različitoj mjeri.
Mirovine i siromaštvo u starosti
Činjenica jest da sve manji broj mladih mora financirati sve veći broj umirovljenika. Dok su 1957. godine, prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja, na jednog umirovljenika dolazila 3,73 osiguranika koji su uplaćivali doprinose, 2025. su uplaćivale samo 2,1 osobe.
Do 2045. njihov bi broj mogao pasti na samo 1,73. To konkretno znači da će 35,35 milijuna osiguranika financirati 16,82 milijuna umirovljenika.
Kako bi se ublažio taj razvoj i stabilizirale stope doprinosa, mirovinski sustav već sada prima oko 118 milijardi eura godišnje državnih subvencija. To odgovara otprilike četvrtini njemačkog državnog proračuna. Zaključak: teret financiranja mirovina sve se više prenosi na sve skupine stanovništva.
Prognoze također pokazuju da mnogim ljudima mirovina već danas nije dovoljna za pokrivanje životnih troškova. Broj umirovljenika koji primaju državnu socijalnu pomoć porastao je s 257.000 osoba 2003. na 738.000 u 2024. godini.
Troškovi stanovanja
Njemačka je daleko ispod europskog prosjeka po broju osoba koje žive u vlastitoj nekretnini. Taj udio veoma sporo raste i još uvijek preko polovine stanovnika plaća stanarine. A uporni rast stanarina najviše pogađa ljude s nižim prihodima. Prema izvješću Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW), udio prihoda koji kućanstva s niskim primanjima troše na stanarinu porastao je s oko 24 posto 1990. godine na gotovo 36 posto 2021.
To znači da su kućanstva s najnižim prihodima 2021. u prosjeku trošila 14 postotnih bodova više od svojih prihoda na stanovanje nego kućanstva s višim prihodima.
Prema podacima njemačkog Zavoda za statistiku, 2025. godine je 11 posto stanovništva za troškove stanovanja izdvajalo više od 40 posto raspoloživog dohotka kućanstva. Kod osoba izloženih riziku od siromaštva taj je udio dosezao i 35 posto.
No prema izračunima platforme za nekretnine Jacasa upravo bi boomeri u nadolazećim godinama mogli pridonijeti znatnom smirivanju situacije na tržištu stanovanja. Naime, oni posjeduju oko 4,8 milijuna kuća i stanova u kojima sami žive.
Očekuje se da će te nekretnine u idućim desetljećima promijeniti vlasnika, bilo prodajom, preseljenjem u ustanove za skrb ili nasljeđivanjem – akome drugom nego generaciji Z. Prema procjeni Jacase, to bi u pojedinim regijama moglo dovesti do viška nekretnina na tržištu i pada cijena.
Ulaganja u mlade
Prema izvješću njemačke vlade o financiranju obrazovanja,javna potrošnja na obrazovanje za osobe mlađe od 30 godina udvostručila se od 2011. godine, s oko 4.000 na oko 8.000 eura godišnje po osobi.
Unatoč tom povećanju, Njemačka je u međunarodnoj usporedbi i dalje pri dnu ljestvice. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, javni izdaci za obrazovanje činili su 2022. godine 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je prosjek OECD-a iznosio 4,7 posto.
Dodatna sredstva ipak ne mogu riješiti problem nedostatka nastavnika. Prema procjenama Konferencije ministara obrazovanja saveznih pokrajina, do 2035. nedostajat će oko 27.000 učitelja i profesora. Razlog je val umirovljenja generacije boomera i manji broj rođenih, zbog čega nema dovoljno mladih nastavnika.
Klimatske promjene
Rimski klub je još 1972. godine u svojoj povijesnoj publikaciji „Granice rasta“ upozorio na posljedice globalnog zatopljenja. Prema procjenama UN-a, Zemlja je na putu da do kraja stoljeća bude toplija za 2,6 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Ako svijet ostane pri sadašnjoj klimatskoj politici, djeca koja danas imaju šest godina doživljavat će toplinske valove dva do sedam puta češće nego boomeri. To pokazuje studija Sveučilišta Vrije u Bruxellesu iz 2025. godine.
Koliko su takve vremenske prilike smrtonosne vidi se već danas po povećanoj smrtnosti tijekom toplinskih valova posljednjih godina. Prema procjenama Instituta Robert Koch, do sredine rujna 2026. u Njemačkoj je zabilježeno oko 16.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama. Velika većina žrtava, njih više od 14.000, bila je starija od 65 godina.
„Generacija Z i boomeri nalaze se u istom čamcu. Moramo ih povezati jer bez toga ni mlađi ni stariji neće imati perspektivu blagostanja“, zaključuje istraživač mladih Schnetzer.
Njegov prijedlog glasi: obje generacije trebale bi zajedno izaći na ulice i prosvjedovati. No sam prosvjed neće mnogo postići jer je problem u samom temelju sustava. „Nakon toga mora uslijediti konstruktivan proces u kojem će se definirati ciljevi i mjere iza kojih mogu stati svi, čak i ako to podrazumijeva određena odricanja“, piše DW.
Otvori KEKS Pay
