Snižavanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) nije značajnije utjecalo na pad kamata na kredite u bankama koje posluju u BiH dok istodobno raste kreditno zaduživanje građana, koje je samo u FBiH ukupno poraslo za 10 posto. Od lipnja prošle godine ESB je snizio ključne kamatne stope pet puta, ističući da bi pristupačnije cijene kredita za gospodarstvo i građane trebale potaknuti potrošnju i ulaganja.
- Ublažavanje politika ESB-a trebalo bi potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi. Razina kamatnih stopa na bh. tržištu ostaje stabilna i usporediva s razinama koje smo imali u proteklih pet godina. Dinamika kreditne aktivnosti na našem tržištu je prisutna, očuvana, zadovoljavajuća i ne ovisi o kretanjima iz EU-a - ocjenjuju iz Agencije za bankarstvo FBiH. Dodaju da kamatne stope za kredite namijenjene gospodarstvu i građanima ne pokazuju značajne razlike u odnosu na one koje su bile ugovorene u proteklih pet godina, a izvjesno je da će se ovakav odnos ili stanje tržišta zadržati i u nastavku godine. Iznimno, kako kažu, rizici poremećaja mogu biti vezani uz unutarnje nestabilnosti koje dolaze izvan financijskog sektora u BiH. Kod kreditiranja stanovništva, prema preliminarnim podacima s krajem prošle godine, prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite stanovništvu iznosila je 6,67 posto.
Prema preliminarnim podacima, ukupna kreditna zaduženja stanovništva u FBiH na dan 31. prosinca 2024. iznosila su 9,5 milijardi KM, što predstavlja rast od 10 posto u odnosu na kraj 2023. Zaduženja stanovništva po osnovi potrošačkih kredita iznosila su 7,3 milijarde KM i imala su stopu rasta od 7 posto u odnosu na kraj 2023.
- U strukturi kredita za opću potrošnju, iako i dalje najveći udio imaju potrošački nenamjenski krediti, primjetna je njihova stagnacija u odnosu na prethodnu godinu. Kod ostalih kategorija kredita s većim udjelom u kreditima za opću potrošnju, zabilježen je rast potrošačkih namjenskih i hipotekarnih kredita, kao i kartičnih proizvoda koji imaju karakteristike odgođenog plaćanja - napominju iz Agencije pa nadodaju da ovakva struktura može upućivati na umjeren rast potrošnje ili fokus potrošnje na trajna dobra.
Stambeni krediti su, prema preliminarnim podacima, s 31. prosinca 2024. iznosili 2,1 milijardu KM i rasli su 18 posto ili 327 milijuna KM u odnosu na kraj 2023. Objašnjavajući dodatno promjene vezane uz kretanja kamatnih stopa, iz Agencije ističu da su, kada je u pitanju FBiH, njihovim mjerama ublaženi ili u potpunosti izbjegnuti prijenosi značajnog rasta razine kamatnih stopa iz EU-a. Uvažavajući mjere koje su i dalje u primjeni, rast kamatne stope bilježio se samo na dijelu kreditnog portfelja, koji je ranije ugovoren i vezan uz neku od referentnih kamatnih stopa iz EU-a i ne više od 2%.
- U nastavku godine kretanja i trendovi iz EU-a mogu biti vidljivi na bh. tržištu i samo na kreditima kod kojih je u proteklim godinama zabilježena promjena ili rast, tek kada referentne stope i stope koje nameće ESB padnu na razinu od 2% ili niže - navode dalje iz Agencije. Treba se nadati oporavku ključnih trgovinskih partnera i izbjegavanju recesije u gospodarstvima za koja smo vezani, ističu i napominju da bi ublažavanje politika ESB-a trebalo potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi.
