Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

EKIPA VEČERNJAKA u selu u kojemu je dogovoren Hercegovački ustanak

28. srpnja 2020. u 11:26 0 komentara 928 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Svega nekoliko kilometara južno od sela Ravno smjestila se Trebinja (nekada zvana i Trebimlja), jedno od hrvatskih sela koje ima neprocjenjivu povijesnu vrijednost za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.

Stiješnjena ispod krševitog brda, odmah uz prometnicu koja vodi prema Čepikućama, Trebinja priča priču dugu više od tisuću godina, od samog osnutka Trebinjske biskupije, a za ovo selo kažu i kako je najstarija župa spomenute biskupije. Legende kažu kako su Trebinju osnovali stari stanovnici današnjega grada Trebinja, koji su se pod tatarskom provalom povukli na zapad i osnovali novo naselje, a tematika premještanja zabilježena je i u legendi o mjesnoj crkvi sv. Roka. Ista je građena nekada u 16. stoljeću, nacionalni je spomenik BiH, a, prema legendi, crkva je prvotno bila na Glavici sv. Roka u Rupnom Dolu (gdje postoje temelji crkve sv. Roka), a premještena je na današnju lokaciju.

Vodeća uloga

Ovo selo, osim bogatstva podataka iz srednjega vijeka, osobitog je značaja za Hrvate u BiH zbog događaja iz 19. stoljeća.

Naime, malo je poznata činjenica kako su upravo u ovom selu Hrvati južne Hercegovine dogovorili podizanje Hercegovačkog ustanka, a kojima su se mjesec dana nakon toga priključili i Srbi te koji je u konačnici rezultirao oslobođenjem današnje BiH od turske okupacije. Upravo pored crkve sv. Roka nalazi se grob jednog od hrvatskih vođa u Hercegovačkom ustanku - Đure Kriste, zvanog Pećko, koji je odigrao jednu od vodećih uloga u ustanku, zajedno s don Ivanom Musićem, Lazarom Previšićem i ostalim hrvatskim junacima Hercegovine. Prilike u Hercegovini bile su katastrofalne za kršćane.

Dok je većina muslimanskog pučanstva imala status slobodnih seljaka, kršćansko pučanstvo, koje se diže na ustanak, u socijalnom pogledu imalo je status kmetova. Okidač podizanja ustanka ležao je u činjenici kako je upravo na proljeće 1875. južnu Dalmaciju obilazio car i kralj Franjo Josip I., a tom su prilikom Hrvati južne Hercegovine u dvama navratima slali svoja izaslanstva tražeći rješavanje svojeg pitanja i priključenje Kraljevini Hrvatskoj. Kako piše Nikola Buconjić u knjizi “Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca”, na Rudinama ispod Slanog u Dalmaciji “dočeka kralja izaslanstvo hrvatskih katoličkih seljaka iz Hercegovine i zamoli ga da se pobrine za njih i njihovu domovinu Hercegovina jer je Hercegovina s Bosnom i prije spadala pod okrilje njegovih pradjedova. Franjo Josip odgovorio je vođi izaslanstva Đuri Kristi, zvanom Pećku, da će svakako gledati “da bude što bolje njemu i njegovim istovjernim zemljacima u Hercegovini”. Pred Franju Josipa ubrzo su pristigli i katolički svećenici donje Hercegovine, predvođeni stolačkim župnikom i vikarom don Lazarom Lazarevićem, a tom prilikom car je, priklonivši se svakom svećeniku, izjavio kako će gledati poboljšati njihovo stanje.

Sastanak u selu

Potajna struja u Pećkovu domu, piše kroničar Buconjić, okupila je sve prvake: “Mišu Tomaševića iz Zlatomorja, Nikolu Puticu iz Prapratnice, Lovru Maslaća iz Donjega Hrasna, Miju Ljubana iz Bajovaca, Tomu Menala iza Žabe, Stjepana Vujnovića iz Gornjega Hrasna, Lazara Previšića s Previši, Grgu Konjevoda iz Pušišta i hrišćanina Jovana Nadaždina iz Bjelojevića”.

Na sastanku je bilo dogovoreno da se o svemu obavijesti don Musić i da mu se ponudi vrhovno zapovjedništvo. Svaki izaslanik trebao se vratiti u svoje selo i pozvati sve sposobne za oružje da zaposjednu klance. Ustanak je izbio 19. lipnja 1875. godine, prva puška opalila je na mostu na Krupi.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.