Duvanjski kraj je kroz svoju povijest bio poznat po stočarstvu, osobito proizvodnji mlijeka i žitarica. No, svjedoci smo da je u zavičaju, u usporedbi na neka prošla vremena, sve manje stada ovaca i goveda. Stoga uvijek razveseli informacija o podizanju farmi i pogona za proizvodnju hrane.
Branimir Vučemil iz Tomislavgrada i Berislav Šoljić iz Lipe, vlasnici farmi Vučemil i Krivodol imali su nakanu izgraditi mini – siranu. A ovih dana, njihova ideja je ostvarena. Ova dva čovjeka nastavljaju tradiciju gospodarske grane po kojoj Duvanjsko polje i dalje ostaje prepoznatljivo, piše Tomislavcity.
Mini – sirana Eko Vran čiji su vlasnici upravo farmeri Branimir i Berislav je u Stipanićima. Duvnjacima je vrlo dobro poznata lokacija na kojoj se nalazi spomenuta sirana. Nekada je to bila tvornica čipsa, koju su najčešće zvali Čipsara, a kasnije je u tomu prostoru tvrtka B – spring proizvodila metalne opruge, vijke… Treća sreća, reklo bi se!
– Objekat je kvalitetan i zadovoljni smo njime, ali znate kakva je metalurgija… Morali smo dosta truda i novca uložiti u unutarnju rekonstrukciju kako bi zadovoljili kriterije za proizvodnju hrane, kazuje za Tomislavcity Branimir.
– Srećom, imali smo razumijevanje kod ljudi u resornome županijskom ministarstvu. Bili su dosta fleksibilni i nismo imali problema kad smo počeli raditi na objektu. Dosta poslova smo obavljali u hodu zbog obveza na farmama, ali dozvolu za rad smo dobili, dodaj Berislav.
Baš su krenuli u nezgodno vrijeme – u doba koronavirusa koje rijetko komu pa i gospodarstvu „ide na ruku“.
– Utjecalo je to i na naš početak. Planirali smo krenuti s proizvodnjom u veljači, ali smo to odgodili za srpanj. Uz to, i sami znate da smo iseljenički kraj, a zbog aktualne pandemije ovoga ljeta osjetno je manje ljudi došlo na odmore. Nema ni naznaka da bi se situacija uskoro mogla promijeniti – tako da se sve to odražava i na naš rad, kaže Vučemil.
Svet to ipak nije obeshrabrilo dvojicu farmera od njihove zamisli – pokretanja mini-sirane u tomislavgradskoj općini. O toj ideji počeli su razmišljati još 2016. godine, a na njezinome ostvarenju intenzivnije su radili zadnjih godinu dana.
– Htjeli smo napraviti finalni proizvod od kravljega mlijeka s naših farmi, u tome smo ovih dana i uspjeli. Imam 40 grla muznih krava na farmi koja postoji osam godina, kaže Branimir, vlasnik farme Vučemil, dok farma Krivodol, prema riječima njezinoga vlasnika Berislava ima čak 80 muznih grla i 50 junica – podmlatka.
Ukupno je na njihovim farmama petero zaposlenih, a kad je posla više, obično u ljetnim mjesecima, angažiraju još radnika. Njih dvojica brinu se oko zemlje i usjeva. Međusobno se pomažu, a zajednički projekt mini-sirana je izazov na kojemu svakodnevno nastoje napredovati.
– Svo mlijeko s farme Vučemil (oko 350 llitara dnevno) trenutno se prerađuje u sirani, dok farma Krivodol dnevno proizvede oko 1200 litara i otkupljuje ga Mljekara Rakitno. No, za očekivati je da će tu doći do promjene.
– Što se tiče mini-sirane tržište se povećava pa ćemo pomalo uključivati i mlijeko s Berislavove farme budući da ovoga mlijeka s moje farme nedostaje. Cilj nam je da sve svoje mlijeko preradimo i s time bismo bili zadovoljni. Imamo mogućnost dnevne obrade do 5 tisuća litara mlijeka pa ćemo po potrebi uključivati i druge kooperante, pojašnjava Branimir.
Eko Vran trenutno proizvodi oko 130 kg svježega kravljeg sira dnevno. No, vlasnici nas upoznaju da ne namjeravjaju ostati na jednome proizvodu.
– Kroz nekoliko dana počet ćemo raditi i mladi domaći sir, kod nas poznatiji kao tvorinjak, a u budućnosti planiramo izgraditi i zrionicu za tvrdi sir. Cilj nam je doći do 250-300 kg dnevne proizvodnje da bi mogli komotno funkcionirati, a i zapošljavati još radnika. Uz nas dvojicu u sirani su zaposlene tri djelatnice od kojih je jedna prehrambeni tehnolog, a dvije su u proizvodnji, pojašnjavaju.
Prostora za razvoj sirane u svakom slučaju ima. Objekat je do pola iskorišten, a među skorim planovima je i izgradnja pročišćivača.
– Kao mini-mljekaru nisu nas uvjetovali izgradnjom pročišćivača – separataora, ali smo zaključili da to trebamo i radi sebe učiniti pa ćemo, ako Bog da, za koji dan ugraditi pročišćivač voda tako da će sve štetne tvari ostati u separatoru. Potpisali smo ugovor s JP Komunalno Tomislavgrad o čišćenju toga postrojenja koje će se obavljati prema potrebi, a minimalno dvaput godišnje tako da zadovoljimo ekološke standarde, dodaju sugovornici.
– Imamo riješen projekt od polja do stola. Mlijeko se svakodnevno kontrolira. Ovo je koliko znamo jedina mini mljekara u tomislavgradskoj općini, ali se nadamo da na tome neće ostati i da će i drugi uvidjeti ako mi uspijemo da u tome ima budućnosti. Mi u to vjerujemo, inače ne bi ulazili u ovaj posao, tvrde.
Kvalitetu ovoga kravljeg sira prepoznali su i trgovački lanci. Sir se za sada može kupiti u Prodajnome centru i marketima Baković te trgovinama Vibos u Tomislavgradu. Već po prve kutije svježega kravljeg sira Eko Vrana krenuli su i u tomislavgradskoj Pekarni Zrno – koriste ga za svoje ukusne pekarske proizvode – zeljanice i sirnice. Dobre preporuke brzo su odjeknule i u susjednom Posušju pa se ovaj sir prodaje i na policama PC Divna te u trgovačkom lancu Namex koji djeluje širom Hercegovine.
– Za sad su iskustva pozitivina. Kupci su nam rekli da su zadovoljni. Ne znam daju li nam neki pohvale samo zato što nas poznaju, uz smijeh će Berislav.
Na ovom projektu dvojica prijatelja radila su isključivo svojim sredstvima i bez ikakvih državnih subvencija. Doznajemo da su se prijavili na nedavni natječaj Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, ali i da namjeravaju sudjelovati i u drugim natječajima. Pozitivni odgovori bi značajno ubrzali njihov rad i razvoj prve mini – sirane u duvanjskome kraju. Nadamo se da će njihov trud i volja biti prepoznati i vjetar u leđa koji će im omogućiti rad, ostanak i razvoj ionako krhkoga gospodarstva u proizvodnji hrane u tomislavgradskoj općini i Hercegbosanskoj županiji.
Obojica ističu da uz puno truda i rada dođu i rezultati. U ovoj grani za to treba dosta vremena, nekima deset, a nekima i više godina. Jedno je, kažu, najviše potrebno a to je podrška obitelji i rodbine.
