Kako se približava datum održavanja summita Inicijative triju mora, koji se potkraj travnja treba održati u Dubrovniku, a čija bi kruna trebalo biti potpisivanje međudržavnog sporazuma o realizaciji projekta Južna plinska interkonekcija, tako raste i nervoza uključenih partnera - što ako se brojne tehničke i političke peripetije ne mogu razriješiti.
 

Za druge dodatna jamstva

Zbog toga je u posljednja dva tjedna počela najuspješnija disciplina u ovoj zemlji – potraga za krivcem, odnosno pronalaženje alibija za vlastiti neuspjeh, piše portal Večernjeg lista BiH. Još dok prošloga tjedna otpravnik američkog veleposlanika u Sarajevu John Ginkel nije u Mostaru stigao razgovarati s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, odaslane su očito instruirane poruke kako je pronađen krivac. Hrvatska strana. A problem je u navodnom dodatnom uvjetovanju ili pak “ucjeni” u Zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji. Dakako da je to objašnjenje ponuđeno vrlo pojednostavljeno kako bi valjda bilo jasnije tko predstavlja “lošeg policajca”, a tko pak “dobrog policajca”. Kako doznajemo, stvari nisu ni izbliza tako jednostavne. Dapače, posve su suprotne u toj interakciji američke administracije, bošnjačke i hrvatske strane, ali i drugih aktera koji moraju dati svoj doprinos da se ovaj projekt realizira. A ne tiče se samo toga tko će i kada polagati cijevi ili tko će biti plinski operator.

Predstavnici hrvatske strane jasno su predstavili američkim diplomatima što je apsolutno i bezuvjetno prihvatljiva opcija u realizaciji projekta Južna plinska interkonekcija, a u kojoj se pak situaciji traži dodatno jamstvo da Hrvati neće biti posve isključeni iz cijele priče. Naime, otvaranjem pitanja Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji kroz rad posebnoga “stručnog” povjerenstva došlo se do točke da se odmaklo od prvotno usuglašenog rješenja. Ponajprije kada je riječ o potencijalnom investitoru. Uz svima i u javnosti dostupnu informaciju kako bi Južnu plinsku interkonekciju trebao izgraditi američki investitor uz dodjelu koncesije na 30 godina, pojavile su se i dodatne ideje s bošnjačke strane kako bi se trebala predvidjeti i mogućnost da se cijeli posao dodijeli kroz postupak javno-privatnoga partnerstva, pa čak i treća opcija koja bi podrazumijevala mogućnost izravne pogodbe. Budući da Hrvati kroz institucije FBiH, bilo da je u pitanju Vlada ili pak Parlament FBiH, nemaju uopće mogućnost utjecati na te procese, zatraženo je da se alternativnim varijantama dobiju dodatna jamstva.

Prema Večernjakovim informacijama, u slučaju da se radi o američkoj kompaniji kojoj bi se dodijelila koncesija na 30 i više godina, ne traže se nikakva jamstva niti se bilo što “uvjetuje”, no u slučaju da to nije američka kompanija, odnosno da je drugi model dodjele posla ili upravljanja njime, onda se traži mogućnost utjecaja. Jedna je da se unutar Vlade FBiH kroz kolegij mora dati potpora, a to znači, uz premijera, a uvijek je do sada bio Bošnjak, te Srbina koji dolazi iz kvote bošnjačkih stranaka, proces ne može krenuti u realizaciju bez potpore i trećeg člana. Alternativa je da se u Parlamentu osigura dvotrećinska potpora. Hrvatska strana tako želi spriječiti scenarij da Vlada FBiH dodijeli posao kroz javno-privatno partnerstvo, primjerice, turskoj ili pak ruskoj kompaniji za realizaciju projekta Južna plinska interkonekcija. Isto vrijedi i za treću opciju eventualne pogodbe, gdje bi, recimo, investitor mogla biti kineska tvrtka.

S obzirom na sadašnja iskustva, a napose rad BH-Gasa, kompanije u kojoj nema ni jednog zaposlenoga Hrvata, posve je jasno zašto se traže jamstva. Bošnjačka je strana ovo “uvjetovanje” Hrvata dočekala s olakšanjem jer onda svojoj javnosti ne treba objašnjavati mnogo veći “problem’”, a to je da je iz posla nestala kompanija BH-Gas u realizaciji Južne plinske interkonekcije, što je točka oko koje se više tjedana najavljuje nova kampanja u smjeru izdaje bošnjačkih nacionalnih interesa. Tu postoji i treća strana, odnosno očekivanja iz State Departmenta, da se u BiH realizira ovaj strateški posao, koji je ponajmanje važan za BiH. A daleko je važniji za američke interese zaokruživanja utjecaja na području cijeloga Balkana i potpunog istiskivanja ruskih kompanija. Čak i unatoč tome što bošnjački analitičar Jasmin Mujanović na X-u ističe kako ovaj trenutak i nije najbolji za realizaciju američkog projekta LNG plina jer su nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku cijene energenata, nafte i plina također eksplodirale. No, ovo pitanje čini tek jednu trećinu problema. Unatoč posjetu američkih investitora iz kompanije AAFS i načelnoj želji, nema dodatnih informacija o tome kako realizirati ovaj posao. Treće je pak pitanje ono o dodjeli koncesije. Četvrto i možda najteže pitanje povezano je s neriješenom državnom imovinom. S obzirom na ranije odluke visokoga predstavnika i presude Ustavnoga suda, koji je doslovno sve zablokirao, jasno je da se s projektom Južna plinska interkonekcija mora prioritetno dobiti suglasnost da se državna imovina može dodijeliti za izgradnju plinovoda kroz BiH.
 

Bez nametanja rješenja

Doznaje se kako američka strana ima problem s time da visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nameće bilo kakvo novo rješenje, no bez njegova poteza i s obzirom na raspoloženje triju strana u BiH, to nije moguće otkočiti. I završno, peto pitanje, koje je zapravo temelj da bi se u Dubrovniku mogao staviti paraf između predstavnika BiH i Hrvatske, uz visoko pokroviteljstvo američkog dužnosnika, a o čemu je i premijer RH Andrej Plenković nedavno na marginama Münchenske sigurnosne konferencije razgovarao s državnim tajnikom SAD-a Marcom Rubijem, prihvaćanje je međudržavnog sporazuma unutar institucija BiH. Najprije Vijeća ministara, a onda i Predsjedništva te na kraju ratifikacije državnog Parlamenta. Licemjerje je, ali i pranje vlastite savjesti te alibi za neuspjeh, pokušaj da se vlastiti neuspjeh te gomila nerješivih problema fakturiraju najmanje brojnim Hrvatima.•

Temelj da bi se u Dubrovniku mogao staviti paraf između predstavnika BiH i Hrvatske, uz visoko pokroviteljstvo američkog dužnosnika, a o čemu je i premijer RH Andrej Plenković nedavno na marginama Münchenske sigurnosne konferencije razgovarao s državnim tajnikom SAD-a Marcom Rubijem, prihvaćanje je međudržavnog sporazuma unutar institucija BiH

FINA poslala obavijest građanima: Počela isplata uskrsnica