Zdravstveni savjeti

DOKTOR IZ BIH OTKRIVA: Ove stvari na odmoru često podcjenjujemo...

07.07.2026.
u 14:14

Ljetovanje, sunce i more za mnoge znače odmor i opuštanje, ali upravo na plaži mogu nastati ozbiljna, pa čak i životno ugrožavajuća stanja. Smrtni slučajevi na moru nisu uvijek posljedica utapanja. Nagli ulazak u hladnu vodu nakon dugotrajnog boravka na suncu, dehidracija, toplotna iscrpljenost, srčani problemi i toplotni udar mogu imati teške posljedice.

Specijalist urgentne medicine dr. Adi Osmanbegović iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Sarajevske županije savjetuje o.opasnostima tijekom ljetnih mjeseci. Kako ističe, izravno izlaganje suncu treba izbjegavati u najtoplijem dijelu dana, posebno između 12 i 17 sati, piše portal Faktor.

– Na plaži bi trebalo tražiti hlad u razdoblju od 12 do 17 sati. Tada se ne treba pretjerano sunčati, odnosno „pržiti“ na suncu. Što više vremena treba provoditi u hladu i praviti redovite pauze od izravnog izlaganja suncu – kaže Osmanbegović.

Vodu piti prije nego što se pojavi žeđ

Kada je riječ o unosu tekućine, liječnik savjetuje prvenstveno vodu sobne temperature.

– Voda ne bi trebala biti hladna, izravno iz hladnjaka, jer to može predstavljati temperaturni šok za organizam. Ključno je hidrirati se prije nego što osjetimo žeđ, jer je žeđ već znak da smo dehidrirali. Treba izbjegavati alkohol jer dovodi do dehidracije i može uzrokovati probleme u ponašanju, posebno kada je riječ o boravku u moru – upozorava dr. Osmanbegović, te dodaje kako je nužna i zaštita od UV zračenja.

– Preporučuju se kreme sa zaštitnim faktorom 30 ili 50. Treba ih nanijeti 20 do 30 minuta prije izlaska na sunce te ponavljati nanošenje svakih sat do dva, čak i nakon kupanja – navodi dr. Osmanbegović.

Opasnost, međutim, ne prestaje kada osoba napusti ležaljku ili suncobran. Mnogi pogrešno misle da nema rizika ako ne leže izravno na plaži.

– Kada se ne kupaju, nego šetaju, sjede ili se kreću po plaži, trebali bi nositi laganu i svijetlu odjeću. Pijesak i voda reflektiraju UV zračenje pa postoji rizik od štetnog djelovanja sunca. Ne treba hodati samo u kupaćem kostimu. Može doći do aktivacije madeža, ali i do opeklina. Osim zaštitnog faktora, poželjno je nositi i majicu, čak i kada ste u hladu – kaže Osmanbegović.

Posebno upozorava na djecu, kojoj treba ograničiti vrijeme boravka na suncu i u vodi te osigurati dovoljan unos tekućine.

– Svake godine u Hitnoj pomoći imamo istu situaciju. Nebrojeno puta ljudi izravno s mora dolaze s različitim tegobama: opeklinama od sunca, visokom temperaturom, proljevom i povraćanjem. Sve je to posljedica predugog i pretjeranog boravka na suncu. Umjesto da se sretni vrate s odmora, završe na liječenju – govori liječnik.

Hladno more nakon vrućine može izazvati šok

Poseban oprez potreban je prilikom kupanja, posebno nakon dužeg boravka na suncu.

– U vodu treba ulaziti postupno. Ne treba naglo ulaziti u hladnu vodu, pogotovo ako smo se prethodno zagrijali na suncu. Velik broj smrtnih slučajeva na plažama događa se upravo iz tog razloga. Dolazi do naglih promjena na krvnim žilama, a ako osoba ima predispoziciju ili srčane probleme, posljedice mogu biti teške – upozorava dr. Osmanbegović.

Najveći rizik imaju starije osobe, kronični bolesnici, osobe s kardiovaskularnim bolestima te dijabetičari.

Za nadoknadu tekućine i elektrolita preporučuje sezonsko voće, posebno lubenicu i dinju, dok zaslađene sokove i napitke treba izbjegavati jer mogu dodatno pojačati žeđ.

Važno je prepoznati znakove toplotne iscrpljenosti

Dr. Osmanbegović naglašava kako je važno na vrijeme prepoznati simptome toplotne iscrpljenosti.

– Na plaži se mogu dogoditi različita stanja, od srčanog udara pa nadalje. Osobno sam svjedočio epileptičnom napadu, bilo je i reanimacija. Ono što je povezano s toplinom i toplotnom iscrpljenošću jesu jaka žeđ, malaksalost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i pojačano znojenje. To su znakovi da je toplina djelovala na organizam – kaže liječnik.

U takvoj situaciji osobu treba skloniti u hlad, dati joj tekućinu i rashladiti je.

– Poželjno je da ode u apartman, miruje sat ili dva i pokuša ublažiti simptome uz nadoknadu tekućine. Ako se stanje ne smiruje ili se pogoršava, potrebno je javiti se nadležnoj ambulanti – ističe.

Toplotna iscrpljenost prvi je stadij toplotne ozljede. Mogu se pojaviti i toplotni grčevi, posebno kod osoba koje tijekom odmora imaju intenzivnije fizičke aktivnosti poput trčanja, tenisa ili drugih sportova.

– Tada može doći do toplotne iscrpljenosti u kombinaciji s toplotnim grčevima, kada dolazi do značajnog pada elektrolita. Potrebno ih je nadoknađivati, a korisno je imati oralna rehidracijska sredstva – navodi dr. Osmanbegović.

Toplotni udar zahtijeva hitnu reakciju

Najvažnije je, kaže liječnik, prepoznati toplotni udar, koji je životno ugrožavajuće stanje i zahtijeva hitan poziv medicinskoj pomoći.

– Toplotni udar je hitno stanje. Osoba može imati suhu kožu, poremećaj svijesti, biti konfuzna i imati povišenu tjelesnu temperaturu. To su znakovi toplotnog udara. Do dolaska hitne pomoći osobu treba rashlađivati, stavljati ledene obloge u područje prepona, ispod pazuha, na sredinu prsnog koša i vratnu regiju. To su mjesta preko kojih organizam najviše gubi toplinu – pojašnjava.

Ako se osoba preznojava, ima hladnu, vlažnu i ljepljivu kožu te ubrzano diše, vjerojatnije je riječ o toplotnoj iscrpljenosti, ali ni takvo stanje ne treba zanemariti.

Liječnik upozorava i na planinarenje tijekom najtoplijeg dijela ljeta, navodeći kao primjer uspon na Biokovo.

– Ljudi se penju nepripremljeni, bez dovoljno vode i neadekvatno obučeni. Toplotni udar mnogo se češće događa na planinarenju nego na plaži. Posebno je opasno kada je povećana vlažnost zraka. Organizam se tada ne može učinkovito hladiti, termoregulacijski mehanizmi popuštaju i dolazi do ozbiljnih posljedica – kaže Osmanbegović.

Dodaje kako dehidracija može izazvati poremećaj svijesti, ali i ozbiljne poremećaje elektrolita koji mogu dovesti do zastoja srca.

– Bilo je i smrtnih slučajeva. Srce može stati zbog nedostatka tekućine i poremećaja elektrolita, poput hipokalemije. Sve to treba imati na umu. Potrebno je realno procijeniti vlastite sposobnosti, ali i uvjete u kojima se nalazite – zaključuje dr. Adi Osmanbegović.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata