Širenje lažnih vijesti putem online medija, slabljenje globalnog gospodarstva i terorizam tri su glavne globalne prijetnje, smatra najveći broj sudionika nedavnog istraživanja u kojem je sudjelovalo 25 svjetskih zemalja.
Prema pisanju Euro Newsa, u istraživanju je sudjelovalo više od 31 tisuće osoba u 25 država. Kada je riječ o europskim zemljama, najveća zabrinutost izražena je zbog mogućnosti širenja dezinformacija.
U pet od 10 anketiranih europskih država - Njemačkoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu - širenje lažnih informacija smatra se najvećom nacionalnom prijetnjom, pokazalo je izvješće. Lažne informacije su pri vrhu i u Francuskoj, Italiji, Mađarskoj i Španjolskoj. Iznimka u Europi je Grčka, u kojoj se dezinformacije smatraju trećom najvećom prijetnjom, iza gospodarstva i klimatskih promjena.
Poplava lažnih vijesti
U Njemačkoj je 81 posto odraslih smatralo lažne vijesti najvećom nacionalnom prijetnjom, dok je u Poljskoj taj broj porastao na 85 posto. Istraživanje je pokazalo i da stav o tome što se smatra najvećom prijetnjom proizlazi iz političke orijentacije.
Tako je 55 posto odraslih u Njemačkoj koji su skloniji krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) reklo da je širenje lažnih informacija velika prijetnja, u usporedbi s 89 posto odraslih s nepovoljnim stavom prema AfD-u. Sličan jaz u razmišljanju zabilježen je između desničarskih i ljevičarskih pristaša u Poljskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Globalno gledano, prema istraživanju, lijevo orijentirani ispitanici vjerojatnije su lažne informacije i klimatske promjene smatrali velikim prijetnjama od onih sklonijih desnici. Zabrinutost zbog lažnih informacija smatra se glavnom prijetnjom i u Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji, dok, usporedbe radi, u Izraelu tek manje od polovine odraslih (43 posto) vjeruje da su im lažne vijesti velika prijetnja. Ogromna većina Izraelaca pak kao najveću prijetnju vidi terorizam. Stanovnici Bosne i Hercegovine nisu sudjelovali u ovom istraživanju, ali rezultati drugih istraživanja pokazuju kako je u ovoj zemlji još uvijek prisutan velik strah od siromaštva, nezaposlenosti, ali i ratnih sukoba. Krajem 2023. godine Centar za sigurnosne studije (CSS) proveo je online anketiranje stavova građana i građanki Bosne i Hercegovine (BiH) o aktualnim vanjskopolitičkim i unutarnjim društvenim i sigurnosnim pitanjima.
Ratni sukobi i odlasci
Anketiranju je pristupilo ukupno 385 ispitanika, a među ostalim, dotaknuli su se mogućnosti ponovnog ratnog sukoba. Mišljenja ispitanika po tom pitanju su podijeljena te 42% njih smatra da može doći do sukoba, 38% smatra suprotno, dok 20% nije bilo sigurno ili nije smatralo da ima pravi odgovor na ovo pitanje.
Također, od ukupnog broja ispitanika, njih 52% odgovorilo je da bi u tom slučaju napustilo BiH, 35% ih je odgovorilo da bi ostali u BiH, a ostalih 13% nije znalo ili nisu bili sigurni kako bi postupili kada bi došlo do tog scenarija.
Slični rezultati zabilježeni su i posredstvom online anketnog upitnika CSS-a provedenog 2022. godine na području Federacije BiH, kada se 47% ispitanika opredijelilo za odlazak iz BiH u slučaju ratnog sukoba.
Otvori KEKS Pay
