Posljednji podaci dostupni u dokumentu “Demografija 2024.”, koji je izradila Agencija za statistiku BiH, pokazuju kako se u posljednjih tridesetak godina postotak rodilja u dobi od 15 do 19 godina značajno smanjio, dok broj onih koje se za trudnoću odlučuju nakon napunjene četrdesete godine raste. Navedeni podaci upućuju na to da je, primjerice, 1996. godine postotak maloljetnih ili tek punoljetnih rodilja do 19. godine života iznosio 8,1 posto, dok je prošle godine taj postotak bio 2,4 posto. S druge strane, 1996. godine postotak žena koje su se na trudnoću i rađanje odlučile u dobi od 40 do 44 godine života bio je 1,6, dok se 2024. godine popeo na 3,4 posto.
U navedenom razdoblju za 0,1 posto povećan je i postotak žena koje su postale majke u dobi od 45 do 49 godina. Iako se smatraju, s biološke strane, najboljim godinama za trudnoću i rađanje, sve se manje žena u ranim dvadesetima odlučuje za taj korak. Na odgodu majčinstva utječe sve dulji proces obrazovanja žena, kao i želja za ekonomskom i financijskom stabilnosti prije stupanja u brak i širenja obitelji.
Prema podacima iz navedenog dokumenta objavljenog na službenoj stranici Agencije za statistiku BiH, broj žena koje se na trudnoću odlučuju u dobi od 20 do 24 godine života u posljednjih trideset godina gotovo se prepolovio.
Tijekom 1996. godine postotak žena koje su se za majčinstvo odlučile u dobi od 20 do 24 godine iznosio je 29,6 posto, dok je prošle godine pao na 15,5 posto. Trenutačno se žene u Bosni i Hercegovini na majčinstvo i zasnivanje obitelji najčešće odlučuju u dobi od 25 do 29 godina te od 30 do 34 godine. Prema podacima iz dokumenta “Demografija 2024.”, tijekom prošle godine 34,2 posto žena rodilja bilo je starosti od 25 do 29 godina, dok je 28,1 posto bilo starosti od 30 do 34 godine.
Tridesetak godina ranije situacija je izgledala drugačije, 29,5 posto rodilja bilo je starosti od 25 do 29 godina, dok ih je 19,9 posto bilo starosti od 30 do 34 godine. S druge strane, tijekom prošle godine čak 15,9 posto žena ostvarilo se kao majka u dobi od 35 do 39 godina života, dok je 1996. godine taj postotak bio svega 9,3. Zanimljiv je podatak kako su tijekom prošle godine u BiH registrirane četiri majke prvorotkinje starije od 50 godina.
U istom razdoblju šestero djece na svijet su donijele majke prvorotkinje u dobi od 48 i 49 godina, dvoje majke starosti 47 godina te osmero majke u dobi od 45 i 46 godina starosti. Prvo dijete rodila je i jedna majka starosti 14 godina, a među prvorotkinjama je bilo i deset petnaestogodišnjakinja. Inače, iako trudnoća nije samo biološko već i emocionalno te društveno pitanje, postoje određena dobna razdoblja koja liječnici i stručnjaci ističu kao najpovoljnija za začeće, i fizički i psihički. Liječnici se slažu da žena ima najveće izglede za začeće između 20. i 29. godine života. U tom razdoblju plodnost je na vrhuncu. Nakon 30. godine plodnost postupno opada, a nakon 35. još brže. Prema Američkom koledžu opstetričara i ginekologa (ACOG), nakon 35. godine vjerojatnost začeća pada na oko 10 posto, a istodobno raste rizik od komplikacija, poput gestacijskog dijabetesa, povišenog tlaka ili kromosomskih abnormalnosti kod djeteta.
Otvori KEKS Pay
