Nakon potresa u Petrinji ponovo se ozbiljniji dio pozornosti mora dati i pandemiji koja ne jenjava, već, dapače, prijeti i trećim valom zaraze. Odobreno je i drugo cjepivo, ono američke Moderne, no učinke još nećemo vidjeti. Upit našem znanstveniku prof. dr. sc. Ivanu Đikiću sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu pretvorio se u kraći razgovor na tu temu. I njega je kao i mnogo drugih ljudi pogodila katastrofa na Banovini.
- Cijelu novu godinu smo aktivno radili glede potresa na Banovini. Puno volonterskih inicijativa donatorskih planova. Impresivno je bilo vidjeti kako su građani Hrvatske ali i njihovi prijatelji ali i obični građani EU zemalja i drugih zemalja svijeta reagirali i pomogli gdje su god mogli, kaže prof. Đikić. Sada, dakle, prijeti i novi val zaraze u ovoj pandemiji.
- Diljem zemalja EU očekuje se pogoršanje situacije s epidemijom tijekom siječnja, a vjeruje se i veljače, sto se i vidi i po posljednjim brojevima povećanja novozaraženih kao i sve veći broj hospitaliziranih i umrlih u zemljama poput Irske, Češke, Velike Britanije, Njemačke, Italije i brojnih drugih. Posebno zabrinjava pojava nekoliko novih sojeva brže širećih virusa koji mogu zatrpati i opteretiti zdravstveni sustav puno brže neko originalni sojevi na koje smo do sada navikli. To nam ukazuje na neophodnu dodatnu opreznost prije svega u uvođenju boljih tehnologija testiranja i detekcije sirenja virusa, te dodane podrške zdravstvenom sustavu. Zbog ta dva faktora mnoge zemlje produžavaju i pooštravaju njihove epidemiološke mjere do kraja siječnja i potrebno je pažljivo pratiti sve promjene u lokalnim sredinama nakon čega će doći do evaluacije, rekao je nastavljajući kako je dobra vijest da se uz današnje odobrenje Moderna cjepiva uskoro se očekuje i primjena Oxford/Astra Zeneca cjepiva u EU.
– Međutim, za siječanj i veljaču cijepljenje neće imati značajniji učinak na širenje pandemije i smrtnost jer je neophodno procijepiti veći broj ljudi i oni će stvarati snažan imunitet tek 5-6 tjedana nakon početka cijepljenja, kaže prof. Đikić.
Kolika je mogućnost trećeg vala u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je izrazito teška situacija jer su naši građani medu najpogođenijima od svih zemalja EU ovom teškom koronakrizom te dva strašna i tragična potresa. Posebno je težak ovaj zadnji potres koji je nanio ogromne ljudske gubitke i materijalne štete u Sisačko-Moslavackoj županiji te mobilizirao cijelu Hrvatsku na pomoć, što uključuje i odlazak brojnih građana RH na oštećena područja da bi pomogli ljudima u potrebama. U takvim situacijama prioritet je bio zaštita ljudskih života i brzi oporavak infrastrukture za nastavak života u ugroženim područjima i u tome je Hrvatska pokazala svoju kolektivnu snagu, srce i hrabrost. Upravo radi toga što smo svi bili fokusirani na prioritete pomoći danas je teško znati kakva je realna situacija s širenjem koronavirusa u RH. Vjerojatno je da se virus i dalje širi i da sadašnji brojevi ne predstavljaju realnu sliku. Stoga je najbolje pričekati s odlukama do 20. siječnja do kada bi trebali povećati broj testiranja te tek tada vidjeti prave trendove i donositi pravilne nove mjere ili popuštanje nekih mjera koje nisu potrebne. O tome je neophodno pravilno komunicirati prema građanima i gospodarstvenicima, te im dati i točne parametre koji se očekuju do 20. siječnja da bismo počeli s promjenama ili ukidanjem pojedinih mjera.
Prilično strogi lockdown u Njemačkoj ipak nije dao očekivane rezultate. Zašto?
Njemačka je ogromna zemlja s velikim razlikama od pokrajina, te ogromnim migracijskim kapacitetom svojih građana i radnika, zato je i izložena dosta velikom riziku širenja virusa. Međutim, do sada je Njemačka uvijek reagirala na vrijeme i značajno umanjila gubitke koje bi imala da nisu pravovremeno donosili brze, pravilne i vremenski definirane mjere. Mjere koje su donesene početkom studenog dale su dobre rezultate jer su spriječile veliki porast novozaraženih i zaustavili ih na platoa od oko 20.000. Pitanje je koliki bi gubitak života bio da nisu uvedene te mjere. No, ako govorimo sada o mjerama koje su dovedene sredinom prosinca radilo se o preventivnim mjerama jer se znalo da će tijekom Božića i Nove godine doći do odlazaka mnogih radnika u njihove zemlje ali i brojnih Nijemaca u druge zemlje zbog odmora i turizma. Upravo radi podataka koje Vlada danas ima pooštrene su mjere do kraja siječnja. Glavni cilj je spriječiti negativni učinak epidemije na zdravlje ali i gospodarstvo zemlje jer se istim mjerama brane obje kategorije. Potrebno je strpljenje i angažman građana do proljeća kada se vjeruje da će i cijepljenje imati učinak na sirenje virusa.
Ima problema i s cijepljenjem gdje ne ide sve po planu unatoč pripremama.
Dosta je kritičkih komentara u medijima glede problema s početkom cijepljenja i odlukama o tome koje cjepivo i koliko naručiti. Mislim da se Njemačka Vlada priklonila zajedničkom djelovanju cijele EZ i pri tome su neke odluke donesene u najboljoj namjeri ali nisu ispale najbolje. Sada je vrijeme da se reorganizira plan i naruče nove količine cjepiva i da se što prije bolje pripreme centri za cijepljenje i ponudi ljudima brze i efikasnije načine cijepljenja.
Možemo li spriječiti mogućnost da petrinjsko područje postane žarištem?
Jako želim da ne dođe do bilo kakvih dodatnih poteškoća za ljude u oštećenim područjima. Stoga trebamo preventivno djelovati. Svi koji dolaze iz drugih krajeva trebaju nositi maske. Trebali bi prebaciti maksimalne količine antigenskih testova na to područje. Posebnu pažnju usmjeriti na osobe koje su u kolektivnim smještajem u dvoranama ili prostorijama Crvenog kriza, posebno starije dobi. Njih treba sto bolje zaštititi i cijepljenjem (koje neće imati učinak odmah) ali je psihološki važno je pokazujemo dodatnu brigu za njihovo zdravlje.
