S obzirom na to da se na toj listi našla i 2015., iskustvo pokazuje da bi to ozbiljno moglo ugroziti financijske transakcije u zemlji, osobito gospodarstvenika. Razlog je što vlasti u BiH nisu usvojile ključne zakone koje zahtijeva ovo tijelo Vijeća Europe. Rok za usklađivanje i usvajanje zakona je kraj veljače.
Nesagledive posljedice
Tijekom jednogodišnjeg promatranja Radne skupine za financijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), globalnog nadzornog tijela za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, BiH nije uradila dovoljno. Nužno je, za početak, da BiH usvoji dva zakona - Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakon o ciljanim financijskim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Najskuplji ceh ponovno će platiti građani čiji su džepovi sve plići. Uvrštavanje na "sivu listu" imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomsku vjerodostojnost BiH te bi utjecalo na pristup međunarodnim financijskim tržištima i transakcijama. Također bi moglo negativno utjecati na izglede BiH da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima.
Ako zakoni ne budu usvojeni do kraja veljače, to znači otežano poslovanje za bh. gospodarstvenike, ali i otežavajuće okolnosti za svu bh. dijasporu koja novac šalje u BiH. - Očekuje se i smanjen priljev doznaka jer se riskira otežan priljev novca od dijaspore, koji je ključan za ekonomsku stabilnost zemlje. U problemu su i kompanije koje izvoze u EU jer će se suočiti s rigoroznim kontrolama svojih partnera, što može usporiti poslovanje i povećati troškove - kazao je za Buku ekonomist Draško Aćimović. Ekonomist Igor Gavran kaže da se bh. vlasti ponašaju po uobičajen praksi - "možemo li se ipak provući bez 'sive liste' ako uradimo pola". Ne može pronaći opravdanje za takvo ponašanje predstavnika jedne države, kandidatkinje za EU, jer svi navedeni propisi zvuče razumno, pa čak i jednostavno. - Primjerice, sigurno se nitko u BiH ne bavi oružjem za masovno uništenje pa se propis o tome može prepisati od bilo koga i usvojiti za dan - kazao je za Buku Gavran.
Propuštamo priliku
Mišljenja je da je od navedenih preporuka vlastima potencijalno najteže usvojiti propise o stvarnim vlasnicima imovine, kontroli podrijetla novca i pranju novca jer mnogi žele sakriti stvarnu imovinu nerazmjernu s legalnim prihodima i prebacivati nelegalno stečeni novac bez kontrole.
- Ako bi se ova oblast uredila i strogo kontrolirala, mogli bi imati i pozitivne učinke na cijene nekretnina jer je praktički svima poznato da se veliki dio trgovine nekretninama u BiH obavlja novcem od kriminalnih poslova te, ako bi se to onemogućilo, došlo bi do pada potražnje i spremnosti da se plate nerazumno visoke cijene nekretnina na tržištu - objašnjava Gavran. Upozorava da, ako se uvjeti ne ispune, posljedice su dvojake - propuštamo priliku za poboljšanje sadašnjeg stanja (pristupanje SEPA-i, niže troškove i uštedu vremena u financijskim transakcijama i riskiramo pogoršanje sadašnjih uvjeta.
- Poput gubitka pristupa ili osjetno povećanje troškova i vremenskog trajanja financijskih transakcija. Građani, recimo, mogu izgubiti pristup globalnim servisima poput Netflixa, Amazona i sličnima, gdje se vrše međunarodna plaćanja, gospodarstvenici mogu izgubiti povjerenje partnera i mogu im se onemogućiti plaćanja i naplata ili značajno poskupiti - upozorio je. Budući da vrijeme curi i da bi novčane transakcije iz BiH mogle postati nesigurne za Europu, održan je sastanak zamjenika ministra sigurnosti BiH Ivice Bošnjaka i šefa Izaslanstva EU-a u BiH Luigija Sorece. Razgovaralo se o otklanjanju nedostataka u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Direktor Udruge banaka BiH Edis Ražanica za Avaz je kazao kako je riječ o pitanju koje ima izravne i dugoročne posljedice na ekonomiju i financijski sustav zemlje.
- Iz kuta bankarskog sektora, eventualni ulazak BiH na tzv. sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a imao bi vrlo konkretne posljedice na građane i kompanije. Međunarodne financijske transakcije, uključujući doznake iz inozemstva, bile bi sporije, skuplje i pod pojačanim nadzorom. To je posebno važno imajući u vidu veliki broj građana BiH koji žive i rade u inozemstvu te značaj tih transfera za domaću ekonomiju. Za gospodarstvo bi to značilo dodatne provjere svake transakcije, povećanu administraciju, kašnjenja u plaćanjima i veće troškove poslovanja - kazao je Ražanica.
Otvori KEKS Pay
