Činjenica je kako se u posljednjih nekoliko desetljeća projekti i upravljanje projektima (project management) konstantno primjenjuju u modernim poslovnim organizacijama i praksi općenito te kako je čovjek najveća postignuća ostvario koristeći znanje, vještine, alate i tehnike za projektne aktivnosti kako bi se zadovoljili zahtjevi projekta, što danas nazivamo upravljanje projektima – navodi u intervjuu za Večernji list autor knjige “Upravljanje projektima” prof. dr. sc. Vlado Majstorović. Knjiga će biti predstavljena danas u 18 sati u Sveučilišnoj galeriji u Rodoču – kampus II. Nakladnici su Sveučilište u Mostaru i HAZU u BiH. O knjizi će govoriti prof. dr. sc. Dragan Čović, prof. dr. sc. Božo Ćorić, prof. dr. sc. Brano Markić i prof. dr. sc. Nikša Jajac.

Večernji list: Profesore Majstoroviću, kakva je razlika u pristupima upravljanjima projektima u 21. stoljeću u odnosu na nekadašnje?

- Raniji pristupi upravljanju projektima bili su koncentrirani na osiguranje podataka o troškovima, kvaliteti i rokovima. Međutim, danas u vremenu sve bržih promjena takva se znanja intenzivno “dopunjavaju” i usavršavaju novim znanjima i pristupima. Posebno su do izražaja došle suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije kao jedan od temeljnih pokretača digitalne transformacije i u području upravljanja projektima. Dakle, ubrzan razvoj novih mogućnosti komuniciranja, a posebice računalno umrežavanje, doveo je do promjene velikog broja poslovnih modela, među kojima je i model upravljanja projektima.

Večernji list: Koliko je aktualno ovo područje u svijetu, posebice Europskoj uniji?

- O aktualnosti ovog područja najbolje pokazuje djelovanje međunarodnih udruga za upravljanje projektima. Danas u svijetu postoje brojne organizacije i udruge koje promoviraju i definiraju standarde upravljanja projektima, a dvije vodeće među njima su: Project Management Institute (PMI) i International Project Management Association (IPMA). Kao neprofitna organizacija, IPMA okuplja stručnjake iz područja upravljanja projektima u cilju promicanja kompetentnosti i znanja u području upravljanja projektima. Kao takva okuplja više od 70 zemalja svijeta, među kojima se, osim SAD-a, Kine, Kanade, Velike Britanije i svih zemalja Europske unije, nalazi i Bosna i Hercegovina.

Večernji list: Kako pojedinac može steći potrebna znanja, vještine i kompetencije iz ovog područja?

- Znanje, vještine i kompetencije iz upravljanja projektima moguće je steći kroz visokoškolsko i druge vidove obrazovanja. Danas se na brojnim sveučilištima gotovo na svim studijskim programima kroz kolegij Upravljanje projektima mogu steći navedena znanja, vještine i kompetencije. Stečeno znanje i kompetentnost pojedinac može i formalno potvrditi certificiranjem prema IPMA-i, PMI-ju ili nekom drugom međunarodnom relevantnom standardu za upravljanje projektima.

Večernji list: Koje je to konkretne promjene donijela digitalna transformacija u području upravljanja projektima?

- Digitalna transformacija posebno je donijela bitne promjene u ulozi voditelja projekata. Ona zahtijeva nove načine razmišljanja voditelja projekata i odgovarajuće kompetencije koje se mijenjaju s razvojem novih tehnologija. Voditelji projekata u tome kontekstu, uz tehničke, međuljudske i konceptualne vještine, moraju posjedovati vještine koje uključuju razne vidove komuniciranja, lidersko razmišljanje i stalno osobno usavršavanje. Posebno se od voditelja projekta očekuje posjedovanje naprednih vještina potrebnih za rad u digitalnome dobu poslovanja.

Večernji list: Koje su to najvažnije vještine koje voditelji projekata trebaju posjedovati u digitalnome dobu poslovanja?

Najvažnije vještine koje voditelji projekata trebaju posjedovati u digitalnome dobu poslovanja, prema PMI-ju, su: vještine vezane uz znanost o podacima, inovativni način razmišljanja, razvijena znanja o sigurnosti i privatnosti, pravna znanja i znanja koja omogućavaju usklađenost s propisima, sposobnost donošenja odluka na temelju dobivenih podataka, liderske i suradničke vještine.

Večernji list: Što ova nova knjiga donosi u odnosu na prijašnja izdanja?

- Prijašnja izdanja pokušao sam dopuniti aktualnim znanjima i novim pristupima upravljanju projektima. Ukratko, u knjizi se pokušalo obuhvatiti i obraditi nedovoljno obrađena područja u dosadašnjim knjigama i osobito istaknuti važnost agilnih metodologija upravljanja projektima te bitne promjene u ulozi voditelja koje je donijela digitalna transformacija.

Večernji list: Možete li objasniti izraz “agilne metodologije” o kojem govorite?

- Agilne metodologije nastale su kao rezultat sve većih zahtjeva za neprekidnim inovacijama i borbom za smanjenje troškova. Ove metodologije su utemeljene na načelima neprekidnih inovacija, prilagodbe proizvoda i usluga, smanjenja vremena isporuke, prilagodbe ljudi i procesa te pouzdanijih projektnih rezultata.

Večernji list: Kome je ova knjiga namijenjena?

- Knjiga je, prije svega, namijenjena studentima radi dobivanja spoznaje o upravljanju projektima i njihovoj ulozi u razvoju te pripremi projekata i organiziranju njihova izvođenja u skladu s dobrim praksama i međunarodnim standardima za upravljanje projektima.

Svakako će poslužiti vodećim ljudima sve kompleksnijeg projektnog poslovanja te svima onima koji se u svom radu susreću s projektima i problematikom upravljanja projektima.

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi