Marko Danon, dobitnik Večernjakova pečata za Međureligijski dijalog

Danon: Istinom i argumentima branim Stepinca koji mi je spasio oca i više od 15 tisuća drugih Židova

31.05.2025.
u 17:04

Zahvaljujući Danonu otkrivena su humana djela časne sestre iz Livna Bogoljube Jazvo koja je u Drugom svjetskom ratu spašavala Židove. Sestra Bogoljuba dobila je i spomenik u rodnom gradu

Međureligijski dijalog posebno je važan za Bosnu i Hercegovinu. Vjerski autoriteti nastojali su ga iskreno živjeti ovdje, svjesni svih poteškoća u kojima se ova zemlja nalazi. Večernjakov pečat za međureligijski dijalog dobivali su tako ljudi poput kardinala Vinka Puljića, glavnog imama u Srebrenici Damira efendije Peštalića, vladike Grigorija Durića i drugih veličina koji su svojim radom i zalaganjem, uz Božju pomoć, gradili bolje društvo. Ove godine, Večernjakov pečat u ovoj kategoriji pripao je poduzetniku, pravniku, povjesničaru židovskog podrijetla usmjerenom na međureligijski dijalog. Radi se o Marku Danonu.

Uspješni poduzetnik i intelektualac

Zahvaljujući njemu otkrivena su humana djela časne sestre iz Livna Bogoljube Jazvo koja je u Drugom svjetskom ratu spašavala Židove. Sestra Bogoljuba dobila je i spomenik u rodnom gradu. O toj Božjoj heroini napisano je sljedeće. "Sestra Bogoljuba Jazvo nije se ni trenutak premišljala kad joj je nadbiskup Alojzije Stepinac predložio da spašavaju Židove smještajući ih u bolnicu kojom je upravljala, pa se mirno može reći da je ona, uz sve druge koji su sudjelovali u toj akciji, istinska heroina. Rođena je u Livnu 24. prosinca 1897. krsnoga imena Lucija, nakon završene osnovne škole gimnaziju je pohađala u zagrebačkom samostanu kod sestara milosrdnica, gdje ju je »obuzela živa želja da se posve daruje Bogu«, kako je to zapisano u njezinu životopisu. Nakon nekoliko godina priprema i formacije prve je redovničke zavjete u Družbi sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga položila 1918., a vječne 1923. Studirala je na zagrebačkom Sveučilištu postigavši zvanje srednjoškolskoga profesora, pa je nastavnički rad započela u sestarskoj Realnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je deset godina do g. 1940. bila ravnateljica. Umješno i uspješno vodila je tu prosvjetnu ustanovu s više od 1000 učenica. Godine 1940. postala je ravnateljica bolnice i bila sve do 1945. kada su je nove vlasti nasilno smijenile, a ona je otišla u Dock Sud u Argentinu, gdje je sve do smrti 26. listopada 1975. djelovala na odgojnom, organizacijskom i prosvjetnom radu u tamošnjoj redovničkoj provinciji, pod geslom »Za Boga i domovinu«", navodi se. Informacije govore da je spasila 300 Židova. - Drago mi je što smo nakon gotovo 80 godina otkrili da su časne sestre milosrdnice, liječnici i drugo osoblje u bolnici u Zagrebu spašavali Židove. Isto tako, drago mi je da je rabin Jack Bemporad u New Yorku objavio tu knjigu. Inače, rabin Bemporad dugo vremena bio je profesor na sveučilištu u Vatikanu. Drago mi je da ćemo uskoro objaviti i jednu novu knjigu, i to o židovskoj djeci koja su se rodila u Petrovoj bolnici u Zagrebu - istaknuo je na Večernjakovu pečatu Danon. Ovaj uspješni poduzetnik i intelektualac židovskog podrijetla nastoji i demantirati laži koje se pojavljuju, pa je svojedobno za Večernji list govorio koliko je bio ogorčen kad je vidio jednu objavu da je njegov otac Moise Danon poginuo u Jasenovcu i da je na popisu tamošnjih žrtava. Inače, grobnica njegova oca je na Mirogoju, te je on preminuo 1969., dok je njegov sin, Marko Danon, rođen 1947. - Moj je otac 15.001. Židov kojega je spasio kardinal Alojzije Stepinac. Naime, moja je baka bila Židovka, završila isusovačku gimnaziju u Travniku. Nakon škole došla je u Zagreb, u kojemu je sigurno imala kolege i prijatelje iz školskih dana koji su također iz Bosne došli u Zagreb i kao isusovci bili na određenim pozicijama te je zacijelo uz njihovu pomoć došla do kardinala Stepinca kako bi mojem ocu, prije početka rata, nakon što je završio Agronomski fakultet, pomogao oko zaposlenja, jer se ni tada nije bilo lako zaposliti. Otac je dobio posao u Maksimiru, ali je ubrzo izbio rat i morao se skloniti iz Zagreba. Kardinal Stepinac pomogao mu je tada da dođe u kuriju Rauch u Pušći, koju je držala udruga učiteljica i gdje su se brinuli za malu djecu. Tata je ondje, praktički, proveo cijeli rat. Svi su znali da je Židov, nitko ga nikada nije dirao, jedino je velika opasnost bila kada je Gestapo prolazio da ga ne uhite. Tata je govorio da je župnik, a crkva u Pušći na vrhu je brda, zvonio na poseban način kako bi njemu dojavio da se sakrije. A nekoliko puta čak se sakrio i u samoj crkvi da ga gestapovci ne uhvate, jer oni su imali zadatak po cijeloj Hrvatskoj i po cijeloj Europi hvatati Židove i deportirati ih u Auschwitz. I tata je cijeli rat ondje proveo i preživio zahvaljujući njima – ističe Danon. Njegov otac o ratu nije volio govoriti. – Tata nikada o tome što se zbivalo s njime u ratu nije volio govoriti. Valjda je imao neku vrstu PTSP-a, što je logično ako su svaka dva-tri mjeseca gestapovci dolazili loviti ljude i on se u strahu za svoj život morao skrivati. Čim ga se o tome nešto pitalo, on je preusmjeravao razgovor na neku drugu temu – ističe. Marko Danon je saznao da je ime njegova oca bilo na popisima koje je kardinal Stepinac nosio u Vatikan papi Piju XII. – Stepinac je za vrijeme rata triput išao k papi i svaki put, koliko znam, nosio mu popise s imenima ljudi za koje je imao informacije da su bili po logorima i zatvorima ili uhićeni. Onda je s papom i njegovim prvim pomoćnikom, kasnije papom Pavlom VI., koji je bio genijalan čovjek, razmatrao kako spasiti te ljude. Ne bi postao kardinal da je radio nešto drugo i na svoju ruku. Za prekrštavanje je papa prvi rekao da se to radi ako se tako mogu spasiti ljudi te da se prekrsti svatko tko to želi. Na primjer, nuncij u Mađarskoj je 1944., kada je prijetila opasnost da bi mnogo Židova moglo biti prevezeno u Auschwitz, dijelio bianco papire po getu i pitao koliko ih ima u obitelji, da svakome napišu ime i da su prešli na katoličku vjeru jer će se možda spasiti. I na taj je način spasio mnogo Židova i proglašen je pravednikom među narodima – dodaje Marko Danon.

Općeprihvaćene činjenice

Komentirao je i to da on, premda židovskog porijekla, brani Katoličku crkvu, papu Pija XII. i kardinala Stepinca od optužbi za ulogu u Drugom svjetskom ratu. – Ja govorim istinu i za svaku tvrdnju mogu dati deset knjiga koje su napisali Židovi. Nisam ja to izmislio. Pisali su američki Židovi ili oni iz Izraela. Ta brojka od 900.000 koje je spasila Crkva općeprihvaćena je u svijetu. I ti se argumenti mogu naći u toj literaturi i apsolutno se mogu koristiti, a ja mogu svjedočiti i sudbinom vlastite obitelji i mojega oca kojega je spasio kardinal Stepinac – zaključio je Danon.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata