Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini “Stećak” i Duhovni centar – Karmel sv. Ilije u subotu, 11. lipnja, organiziraju “Četvrte dane čipkarstva Bosne i Hercegovine - dijalog žena ispričan nitima.”
Do sada su održane tri manifestacije na kojima su upriličene i radionice gdje se govorilo o načinu djelovanja Međunarodnog festivala čipke, važnosti i značaju čipke u tradicijskoj kulturi naroda BiH, a na licu mjesta posjetitelji su ‘uživo’ mogli pratiti kako nastaju čipke, piše Večernji list BiH.
Svrha projekta je, kako je istaknuo njegov idejni začetnik i veliki zaljubljenik u etnografiju i tradicijsku kulturu, otac Zvonko Martić, dati doprinos društvenom razvoju BiH tako što će osigurati ekonomsku pomoć, ali i ostvarivanje ljudskih i socijalnih prava za žene koje se bave izradom tradicionalne čipke i koje svojim radom čuvaju nematerijalnu baštinu BiH.
Koristeći ručne radove kroz projekt se, između ostalog, sve ove godine razvija dijalog među ženama različitih etničkih i religijskih skupina, jer su ručni radovi njima i najbliži način komunikacije.
Sudionici
Ove godine, na Četvrtim danima čipkarstva sudjelovat će Lepoglava - Eko muzej i Osnovna škola Ante Starčevića, Pag - Udruga sv. Margarite, Banja Luka - Udruga Unikat, Tešanj – Edina Brka i Orašje - Kulturno-umjetničko društvo Ravnica, koji su i ranijih godina ovu vrijednu manifestaciju dodatno obogatili specifičnim, pomalo i šaljivim, narodnim napjevima.
Naš sugovornik, o. Zvonko, ističe kako u BiH postoje tri različite čipkarske tehnike koje su različito i razvijene, ovisno u kojem su dijelu zemlje zastupljene.
Najstarija je priplet i karakteristična je za okolicu Dervente. Radi se šivaćom iglom i ukras je na muškoj i ženskoj odjeći, a danas ju, nažalost, zna raditi vrlo mali broj žena.
Inače, ova je čipkarska tehnika karakteristična samo za Hrvate, a zastupljena je još i u Rami i Usori.
Necanje
Druga čipkarska tehnika koju poznaju Hrvati je necanje. Radi se na način da se plete jedna mreža – ‘nec’ i onda se na nju, ovisno o namjeni, navezu određeni motivi. Ta je čipka poznata kod Hrvata u okolici Orašja, u nekoliko sela, a treću tehniku – keranje, poznaju sva tri naroda u BiH. Da ovo kulturno i narodno dobro ne bi nestalo, udruga Stećak, koja organizira Dane čipkarstva, želi potaknuti lokalne udruge i zajednice, ali i pojedince, da ponovno razvijaju ovu poprilično zapuštenu oblast, “jer bosanskohercegovačka čipka ne zaostaje za drugim europskim čipkama”, zaključio je o. Zvonko.
Pokrovitelj ovogodišnjih Dana čipkarstva je Federalno ministarstvo kulture i sporta, a mjesto zbivanja prelijepi prostor Karmela svetoga Ilije na obalama Buškog jezera.
Bit će upriličena i prodajna izložba bosanskohercegovačkih i hrvatskih čipki iz Lepoglave, Paga i Hvara.
