Danas je 31. godišnjica genocida nad Bošnjacima u tadašnjoj "Sigurnoj zoni UN-a" Srebrenica, koji su u srpnju 1995. godine počinile snage Vojske Republike Srpske. U Memorijalnom centru Potočari bit će pokopani posmrtni ostaci deset identificiranih žrtava. Najteži je to zločin počinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom nekoliko srpanjskih dana 1995. godine ubijena su 8372 bošnjačka muškarca i dječaka, piše Avaz.

Žrtve koje će ove godine pronaći konačni smiraj bile su starosti između 20 i 56 godina. Među njima su i trojica mladića koji su u trenutku smrti imali tek nešto više od 20 godina. Riječ je o nevinim ljudima ubijenim na području Srebrenice, Bratunca, Zvornika i Vlasenice, čiji su posmrtni ostaci godinama kasnije pronađeni u različitim masovnim grobnicama.

Najmlađa žrtva koja će danas biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine. U trenutku smrti imao je 20 godina. Nestao je u srpnju 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine u Srebrenici. Kada je ubijen, imao je 56 godina. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari. Bit će ukopan pored ranije ukopanog brata Juse.

31. godišnjica genocida u Srebrenici

U Potočarima su riječi utihnule: Najmiliji posljednji put na ramenima i rukama nose one čiji su životi nasilno okončani

Do sada su u Memorijalnom centru Potočari ukopane 6772 žrtve genocida, dok je oko 250 ubijenih, prema želji njihovih obitelji, pokopano na drugim lokacijama. Za više od 1000 osoba iz Srebrenice i okolnih općina još se traga.

Pred različitim sudovima za genocid i ratne zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba na ukupno više od 700 godina zatvora. Među osuđenima su i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić te nekadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Međunarodni sud pravde u Hagu 2007. godine donio je presudu kojom je utvrđeno da je Vojska Republike Srpske u srpnju 1995. godine počinila genocid u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija.

Opća skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvojila je 23. svibnja Rezoluciju kojom je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Rezolucijom se, između ostalog, osuđuje negiranje genocida, kao i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom je 11. srpnja 2026. godine, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašen Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

S druge strane, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zbog nedostatka kvoruma nije razmatralo Prijedlog odluke o proglašenju 11. srpnja Danom žalosti na području cijele Bosne i Hercegovine.

Kako je priopćeno iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, za predloženu točku dnevnog reda glasalo je osam članova, dok dvojica ministara iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske nisu iskoristila mogućnost glasanja.

Policija masovno oduzima vozila! Ostat ćete bez njega ako ima samo jednu od ovih stvari