Nakon gotovo dvadeset godina ponovno se pokušava otvoriti pitanje spomen-obilježja na katoličkom groblju u Modranu kod Dervente, spomenika koji su 2007. godine izgradili slavni hrvatski nogometaš Vedran Ćorluka i njegov otac Jozo Ćorluka. Spomenik je podignut u čast poginulim Hrvatima toga kraja te je nastao u sklopu obnove groblja i kapelice sv. Ivana Krstitelja u rodnom mjestu obitelji Ćorluka.
Spomenik sad sporan, prije ne
Gradnja spomenika bila je dio šireg nastojanja obnove katoličkih objekata i povratka života u kraj iz kojeg je tijekom rata protjeran velik dio hrvatskog stanovništva. Vedran Ćorluka bio je kum zvona na obnovljenoj kapelici, dok je njegov otac Jozo financirao izgradnju samog spomenika. Podignut je kao trajno sjećanje na poginule hrvatske branitelje i žrtve ratova koji su obilježili taj prostor. Već ubrzo nakon njegova postavljanja pojavile su se polemike koje su potrajale gotovo dvije godine. Dio srpskih političkih i društvenih krugova tvrdio je da izgled spomenika podsjeća na simboliku ustaške NDH, navodeći kako je oblikom nalik slovu "U" te da je na njemu prikazan grb s bijelim početnim poljem. Zbog takvih tvrdnji pojedini mještani srpske nacionalnosti podnosili su prijave policiji i tražili uklanjanje spomenika. Slučaj je tada završio i pred pravosudnim institucijama. Okružno tužiteljstvo u Doboju otvorilo je predmet te je provedeno vještačenje spomenika i njegove simbolike. Unatoč tadašnjoj buci u dijelu javnosti, postupci nisu doveli do uklanjanja spomenika. Nakon početnog vala političkih i medijskih reakcija, polemike su se postupno smirile, a spomenik je ostao na svome mjestu. Godinama nakon toga ova tema praktički je nestala iz javnog prostora. Gotovo dva desetljeća spomenik na katoličkom groblju u Modranu stajao je bez većih političkih prijepora, kao mjesto sjećanja na poginule i simbol opstanka hrvatske zajednice na prostoru Bosanske Posavine. Međutim, nakon toliko vremena, sada se spor ponovno pokušava otvoriti. Politička stranka Narodni front pokrenula je inicijativu za uklanjanje, kako tvrde, spornih obilježja sa spomenika u Modranu. Njihovu inicijativu podržala je i Udruga srpskih boraca, koja tvrdi da spomenik predstavlja neprihvatljivu simboliku te traži njegovo uklanjanje. Ovakvi zahtjevi izazvali su oštre reakcije među hrvatskim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Koordinacija hrvatskih udruga Hrvatskoga vijeća obrane proisteklih iz Domovinskog rata najoštrije je osudila inicijativu za uklanjanje spomenika hrvatskim žrtvama u Modranu, kao i spomena na 103. brigadu HVO-a koja je djelovala na tom području. U svom priopćenju upozoravaju kako takve inicijative predstavljaju politički pritisak na malobrojne Hrvate koji su se nakon rata vratili u Derventu i Modran. Smatraju kako je riječ o pokušaju da se hrvatskom narodu ospori pravo na sjećanje na vlastite žrtve i na obilježavanje mjesta stradanja.
Pritisak na preostale Hrvate
Posebno naglašavaju da se takvi zahtjevi pojavljuju iz političkih struktura koje, kako navode, otvoreno veličaju četnički pokret te obilježavaju i slave lik i djelo ratnog zločinca Draže Mihailovića. Zbog toga smatraju kako inicijativa nema stvarni cilj zaštite zakona, nego političku poruku. Hrvatske udruge podsjećaju i na razmjere ratnog stradanja hrvatskog stanovništva na području općine Derventa tijekom devedesetih godina. Prema dostupnim podacima, na tom su području ubijena najmanje 83 hrvatska civila i zarobljenika, dok pojedini popisi i istraživanja navode i više od stotinu ubijenih Hrvata. Uz ratna stradanja dogodio se i dramatičan demografski slom. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području općine Derventa živjelo je više od 21.500 Hrvata. Prema popisu iz 2013. godine, ostala su tek 2573. Riječ je o jednom od najupečatljivijih primjera nestanka jedne zajednice s prostora na kojem je stoljećima živjela. U takvim okolnostima spomenik u Modranu za mnoge Hrvate ima mnogo šire značenje od običnog memorijalnog obilježja. On predstavlja simbol sjećanja na poginule, ali i znak opstojnosti hrvatskog naroda na prostoru s kojeg je gotovo nestao. Koordinacija udruga HVO-a poručuje da neće dopustiti uklanjanje spomena na hrvatske žrtve niti brisanje tragova hrvatske opstojnosti na tom području. Ističu kako pokušaji uklanjanja spomen-obilježja predstavljaju nastavak pritisaka na Hrvate u Republici Srpskoj, ovaj put kroz političke inicijative i simboličke sporove. Naglašavaju kako hrvatski narod ima pravo na istinu o vlastitim žrtvama, na dostojanstvo i na očuvanje vlastitog identiteta. Spomen-obilježja, poručuju, nisu provokacija, nego civilizacijski čin poštovanja prema mrtvima. Zato, zaključuju, ponovno otvaranje pitanja spomenika u Modranu nakon toliko vremena ne predstavlja samo spor oko jednog obilježja nego i pokušaj da se dovede u pitanje pravo hrvatskog naroda da pamti vlastito stradanje i da na prostoru Bosanske Posavine očuva trag svoje povijesti i postojanja. Prijetnje malobrojnoj hrvatskoj zajednici u Republici Srpskoj po zakonu spojenih posuda otvorile bi spiralu nerazumijevanja. A sve pod egidom obrane nacionalnih interesa, koji su, međutim, u isključivoj vezi s pokušajem da se pridobije politička pozornost kod birača koja je pak poljuljana nikakvim programima ili osobnim integritetom političkih lidera.
Otvori KEKS Pay
